Šta će pokazati SMS poruke koje je Ursula von der Leyen razmijenila sa šefom Pfizera u vrijeme pandemije
Sud Evropske Unije naložio je Evropskoj komisiji da objavi tekstualne poruke koje su tokom pandemije razmijenili predsjednica Evropske Komisije Ursula von der Leyen i šef Pfizera Albert Bourle. Podsjećamo, New York Times je, istražujući historiju nabavke vakcina, od Komisije tražio uvid u sms poruke, i nakon što je Komisija to odbila, list je pravo na pristup ovim podacima odlučio tražiti putem suda, te je dobio tužbu. U pozadini priče je nepostojanje tačnih i javno dostupnih podataka o uslovima pod kojim je EU kupovala vakcine, po kojim cijenama i da li je šefica Evropske Komisije, zbog čega su je naročito kritizirali, navodo, omogućila monopol Pfizeru. Pfizer je, piše The Guardian, potpisao više ugovora s Evropskom komisijom za svoju vakcinu. Jedan od njih odnosi se na isporuku dodatnih 1,8 milijardi doza, po višoj cijeni od prethodno utvrđene, za period 2021. i 2023. godine za 27 država članica EU. Komisija je kritikovana zbog visokih cijena dogovorenih za mRNA vakcine protiv Covida, a jedna analiza sugeriše da je EU platila 31 milijardu eura (25 milijardi funti) iznad troškova proizvodnje. Investigate Europe piše kako je u septembru 2020. godine, glavna pregovaračica Evropske komisije o vakcinama dala obećanje. Doze bi koštale između 5 i 15 eura, uvjeravala je Sandra Gallina članove Evropskog parlamenta. „Ne možemo ići preko određenih ograničenja jer to ne bi bilo priuštivo“, rekla je Odboru za zdravstvo. Nije ni slutila da će se njeno fiksno ograničenje raspasti pod pritiskom proizvođača vakcina.
Šta će pokazati poruke
Godinu nakon Gallininog obećanja, dva od četiri proizvođača koji snabdijevaju EU su napuhali svoje cijene. Dokumenti koje je vidio Financial Times otkrili su da Pfizerova vakcina sada košta 19,50 eura u odnosu na prethodnih 15,50 eura. Slično tome, doza Moderne košta 25,50 dolara (21,60 eura), što je više u odnosu na 22,50 dolara u prvom poslu, iako je niže u odnosu na 28,50 dolara u drugom.
Prema podacima Narodne alijanse za vakcine, koalicije više od 70 humanitarnih organizacija, EU je možda preplatila 31 milijardu eura za doze. Ova procjena se zasniva na studiji Imperial Collegea u Londonu koja pokazuje da se mRNA vakcine mogu masovno proizvoditi za samo 1,18 do 2,85 dolara . Marža za svaku dozu bi stoga bila preko 794% za Modernu i preko 1.838% za Pfizer.
Von der Leyen se našla na meti kritika posebno u početnoj fazi pandemije 2020. godine i u prvim mjesecima 2021, jer je EU, u poređenju sa SAD-om i Velikom Britanijom, imala na raspolaganju znatno manje vakcina. Posebno su mRNA vakcine Pfizera i Moderne, koje su se brzo pokazale kao najefikasnije, tada bile teško dostupne. Komisija je, piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung, tada tvrdila da to nije bila njena odgovornost, već da su se mnoge članice EU protivile nabavci relativno skupih mRNA vakcina, nakon čega je von der Leyen pitanje nabavke vakcina preuzela kao ličnu odgovornost i direktno se uključila u pregovore s Pfizerom. Upravo u tom periodu razmjenjivane su i poruke s direktorom Pfizera Albertom Bourlom. Nakon što je EU u početku dobila samo dvije male isporuke Pfizerove vakcine, treća isporuka obuhvatala je čak 1,8 milijardi doza.
Do danas nije razjašnjena optužba, navodi dalje njemački list, da je von der Leyen tajnim pregovorima s Bourlom Pfizeru omogućila gotovo monopolsku poziciju, čime je povećana cijena vakcina. Tačna cijena još uvijek nije poznata, a prema procjenama, riječ je o oko 20 eura po dozi.
Kako javlja Reuters, Sud je utvrdio da Komisija nije pružila uvjerljive razloge za odbijanje zahtjeva The New York Timesa da ima uvid u sms poruke, naglašavajući potrebu za transparentnošću u pitanjima od javnog interesa.
Mogućnost žalbe
Evropski ombudsman Emily O’Reilly kritizirala je Evropsku komisiju za “lošu administraciju”. Komisija je tvrdila da, kada je o porukama riječ, nema ništa. Tačnije, da nakon “detaljne pretrage” nije “identifikovala nijednu poruku”. Istraga je, međutim, otkrila da ta “detaljna pretraga” nije obuhvatila ni osnovno – pretragu samih telefona ili aplikacija, već samo internu evidenciju dokumenata.
Evrpski ombudsman je kritizirao Von der Leyenine pomoćnike, ističući da su odbacili osnovne principe transparentnosti i odgovornosti. “Očekujemo više od institucije koja donosi odluke u ime pola milijarde ljudi,” rečeno je.
Pitanje koje se sada postavlja nije više gdje su te poruke, već: Kako je moguće da su u jednoj od najtransparentnijih birokratskih mašinerija svijeta one izgubljene?
Kako javlja Reuters, Evropska komisija sada ima mogućnost da uloži žalbu na ovu presudu pred Sudom pravde Evropske unije. U međuvremenu, Komisija je saopćila da će pažljivo analizirati sudsku odluku.
