Skoro milijarda je na stolu – hoće li nova vlast BiH znati kako da je uzme
Ukoliko biste pitali poslovnu zajednicu šta za nju znače izborni rezultati u Bosni i Hercegovini, vjerovatno se njena većina ne bi fokusirala na stranke i broj njihovih osvojenih mandata, koliko na pitanje: Mogu li oni koji će iz tih istih stranaka sjediti u parlamentima i skupštinama u naredne četiri godine proizvesti reforme i stvoriti povoljniji ambijent za ekonomski razvoj? Investitora uglavnom zanima da li će zakon koji mu je važan za poslovanje, biti usvojen, da li će projekat dobiti dozvolu, kakav će biti poreski i regulatorni sistem, da li će politika zaustaviti infrastrukturni projekt, a zemlja moći povući evropski novac?
A, novca na stolu očito ima, kao što ima i sjećanja na to da se on do sada nije iskoristio. Evropska komisija je još krajem prošle godine odobrila Reformsku agendu BiH, i time stvorila mogućnost da BiH dobije “kolač” težak 976,6 miliona eura iz EU Instrumenta za reforme i rast, međutim, na stolu su isporučeni i uslovi; sprovedite reforme, držite se vladavine prava, razvijajte privatni sektor, okrenite se zelenoj tranziciji, digitalizaciji…Uslijedile su blokade, a s njima i smanjenje iznosa za 10 % zbog kašnjenja u podnošenju reformske agende.
Izborna tehnologija nova, navika ne glasanja stara
Rezultati dan nakon izbora pokazuju da su u Predsjedništvo BiH ušli, Denis Bećirović, koji već završava svoj četverogodišnji mandat, kao i Željka Cvijanović, dok je Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a, novo lice.
Kako je prenio Reuters, pozivajući se na podatke Centralne izborne komisije BiH (CIK), nakon obrade više od 96 posto biračkih listića, Bećirović je u Federaciji BiH imao 26,78 %, Filipović 13,89 %, a Cvijanović u Republici Srpskoj 55,41 % glasova. SDA je u FBiH osvojila najviše glasova 234.751 ili 31,55 %, a u drugom bh. entitetu RS, SNSD; gotovo 40 %. Iako nije bio kandidat zbog zabrane obavljanja javne funkcije, Milorad Dodik ostao je centralna figura kampanje SNSD-a, dok je kandidat ove stranke Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika RS.
Izborna tehnologija se na ovim izborima jeste promijenila, ali nije navika bh. birača da ih polovina, a ove godine i više, ne koristi svoje demokratsko pravo da izađe na biralište i izabere političke subjekte koji će ih predstavljati.
Brojka kojom se vode domaći i inozemni mediji je ta da je u nedjelju u BiH glasalo tek oko 42 % građana.
Izlaznost nije mogla potaknuti ni činjenica da je CIK uveo biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, kako bi se smanjile mogućnosti za manipulaciju i zloupotrebu glasova, međutim, nezadovoljstvo građana, zasićenost konstantnim političkim blokadama, uvjerenja da: “nemaju za koga glasati” ili “njihov glas neće promijeniti ništa”…, vidljiva je u preostalih 58 %.
Ono što je uz ekonomiju kao tema važno, jeste činjenica da je BiH kandidat za članstvo u EU. Još u martu 2024.godine, aktuelna vlast je slavila kada je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za pristupne pregovore zemlje, međutim, da bi proces dobio dinamiku bilo je neophodno raditi na reformi pravosuđa, jačanju institucija i borbi protiv korupcije; sada je pitanje da li će taj posao završiti nova vlast koja tek treba da se formira na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Evropski novac
Evropski parlament u svom pregledu stanja u BiH navodi da odnose između državnih institucija i rukovodstva RS i dalje opterećuju sporovi oko ustavnih nadležnosti, pokušaji promjene odnosa prema državnim institucijama. Da li će brod ovakvih narativa mijenjati kurs i ko je uopće spreman da kormilo okrene u drugu stranu, pitanje je koje će odrediti koliku ekonomsku cijenu će platiti BiH.
Još ranije je MMF procijenio kako bi realni rast BiH u ovoj godini trebao iznositi oko 2 posto (2,1% je bio u 2025.), ali i on ponavlja kao i sve nadležne institucije EU, uradite reforme. Međutim, lakše je reći nego uraditi, jer u kompliciranom dejtonskom uređenju BiH, dva entiteta često, kada su ove teme u pitanju, ne “pričaju” ni istim jezikom, a da ne govorimo o postojanju zajedničke vizije i cilja. Zato rezultati nedjeljnih izbora nisu toliko stvar toga ko sjedi u Predsjedništvu ili koliko je ko osvojio glasova, već da li će oni koji naprave dogovor zajedno uzeti vrući krompir i rješavati ekonomska pitanja sa istim ciljem i vizijom, ili će se ići u suprotnim smjerovima i tek ponekad zajedno sresti na nekoj zajedničkoj dionici puta?
BiH ima tržište od oko 3,4 miliona stanovnika (na papiru), ogromnu dijasporu, te vanjskotrgovinsku razmjenu u najvećem postotku ima sa zemljama EU. Iako je zbog kašnjenja podnošenja reformske agende izgubila 108 miliona eura, ostalo je još uvijek značajnog novca EU, od kojeg građani BiH mogu imati praktične koristi, ali je neophodno donijeti Zakon o elektronskom identitetu i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, usvojiti zakon o struji i gasu, VSTS-u, donijeti akcioni plan za harmonizaciju i jačanje roditeljskog odsustva na nivou BiH, zakonom zaštititi zviždače, ali i da entitetski TV emiteri izmire dug prema BHRT-u.
Kada je o prilivu kapitala riječ, prema podacima Centralne banke BiH, priliv direktnih stranih investicija prošle godine je iznosio 1,41 milijardu KM, od čega iz Njemačke 271,6 miliona KM, Srbije 206,2 miliona i Austrije 205,9 miliona KM. Pitanje je sada, koji scenarij će pobjednici izbora, ili preciznije, političke koalicije, koje uspiju formirati vlast, graditi; da li onaj u kojem će razmišljati kako ovi brojevi mogu dalje rasti, nameti poslodavcima biti manji, plate i penzije veće, ili kome će pripasti koja pozicija, komisija, odbor, i koliko će doznaka u BiH iz dijaspore doći?
