SFF pretvorio Sarajevo u prijestolnicu regije: Nikad veći rast, nikad veći izazovi
Prema preliminarnim statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo, u periodu od 14. do 23. augusta – uključujući dan prije i dan poslije održavanja 31. izdanja Sarajevo Film Festivala (SFF) – Sarajevo je zabilježilo 41.980 gostiju. To predstavlja povećanje od 5,5 posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno čak 22,9 posto više u poređenju s 2023. godinom.
Ukupan broj ostvarenih noćenja iznosio je 86.655, što je četiri posto više nego prošle godine i 12,8 posto više u odnosu na 2023. godinu. Najviše gostiju, osim domaćih, stiglo je iz Hrvatske, Srbije, Velike Britanije, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Italije, Švedske i Turske.
Festival punio hotele do maksimuma
„Podaci ne obuhvataju kompletan broj posjetilaca, jer je veliki broj gostiju iz dijaspore bio smješten kod porodice i prijatelja ili u vlastitim stanovima, te nisu zvanično evidentirani. Također, zabilježena je visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta u većim objektima – hoteli su u prosjeku bili popunjeni 97 posto“, izjavio je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS.
Dodao je da su povećan broj letova i bolja avio-povezanost doprinijeli dolasku većeg broja turista, posebno iz regije. Mnogi građani BiH, iako nisu noćili u Sarajevu, prisustvovali su jednodnevnim događajima, čime je ukupna posjećenost dodatno porasla.
Kulturni događaj sa snažnim ekonomskim efektima
Postojanje i kontinuirano održavanje SFF-a donosi višestruke koristi – kulturne, društvene i ekonomske. Tokom festivala grad ostvaruje značajne prihode kroz hotele, restorane, prijevoz, kulturne sadržaje i male biznise.
Ekonomski ekspert Sanel Halilbegović ističe da je riječ o benefitu za cijeli Kanton Sarajevo, ali i državu:
„Na stotine istraživanja dokazalo je dobrobiti od kulturnih događaja. U Chicagu sam svjedočio kada je grad, samo od dva koncerta Taylor Swift, prihodovao preko tri milijarde dolara – bez uračunate prodaje ulaznica. To pokazuje koliko ovakvi događaji generišu i direktne i indirektne benefite“, rekao je za Forbes BiH.
Crno tržište – izgubljeni milioni
Ipak, Halilbegović naglašava da ekonomski efekti u BiH nisu ni blizu maksimalnog potencijala zbog problema sa sivom ekonomijom:
„Svi smo svjedoci povreda fiskalizacije na svakom koraku. Pitanje je koliko punktova za zabavu tokom festivala posluje legalno i da li ih inspekcije adekvatno kontrolišu. Kada bi se crno tržište suzbilo, novac bi se slivao u budžete i koristio za infrastrukturne projekte i kulturni razvoj, a ne u džepove pojedinaca.“
Kulturni kapital kao razvojna šansa
Za zemlju čija ekonomija počiva na turizmu, uslugama i imidžu u inostranstvu, Sarajevo Film Festival je jedan od najvrjednijih brendova. Njegov značaj je daleko veći od same filmske umjetnosti – SFF oblikuje međunarodni identitet Sarajeva i BiH, privlači investicije i otvara prostor za razvoj novih industrija.
Ako bi institucije odlučnije djelovale protiv sive ekonomije i crnog tržišta, festival bi mogao postati ne samo kulturni simbol, nego i motor ekonomskog rasta, zaključuju stručnjaci.
Finalne podatke o turističkom prometu tokom SFF-a Turistička zajednica KS najavljuje početkom septembra.
