Rast potrošačkih cijena u 2024: Najveći udar na sektor usluga i prehrane

Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja ključni ekonomski pokazatelj koji mjeri promjene cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva u Bosni i Hercegovini kupuju radi zadovoljenja svojih ličnih potreba. Kao mjera inflacije, ovaj indeks igra važnu ulogu u svakodnevnom životu građana i u kreiranju ekonomske politike zemlje.

Pored svoje osnovne funkcije praćenja inflacije, IPC se koristi za usklađivanje plata, penzija i socijalnih davanja, kao i za očuvanje vrijednosti novčanih iznosa u ugovorima s indeksnim klauzulama. Također, omogućava upoređivanje inflacije s drugim zemljama, kao i analiziranje kretanja cijena između različitih regija unutar BiH. U statistici nacionalnih računa, IPC se koristi i kao osnov za deflacioniranje određenih makroekonomskih agregata.

U 2024. godini indeks potrošačkih cijena u BiH se izračunavao na osnovu reprezentativne liste od 610 proizvoda. Svakog mjeseca se prikupljalo oko 21.000 cijena s prodajnih mjesta u 12 geografskih lokacija – 5 gradova u Federaciji BiH, 6 gradova u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu.

Prosječan nivo cijena u 2024. godini bio je viši za 1,7% u odnosu na prosjek iz 2023. godine. Do ovog povećanja najviše je došlo zbog rasta cijena u sljedećim kategorijama:

• Hrana i bezalkoholna pića: +2,1%
• Alkoholna pića i duhan: +4,2%
• Stanovanje, voda, plin, električna energija i drugi energenti: +0,1%
• Namještaj i oprema za domaćinstvo: +1,2%
• Zdravstvo: +3,6%
• Komunikacije: +1,2%
• Rekreacija i kultura: +3,6%
• Obrazovanje: +1,4%
• Restorani i hoteli: +7,2%
• Ostala dobra i usluge: +5,3%

Istovremeno, zabilježen je pad cijena u kategorijama Odjeća i obuća (-7,5%) te Prijevoz (-0,8%).

Paralelno s IPC-om, važan ekonomski indikator je i Indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda. Ovaj indeks mjeri promjene cijena proizvoda koje industrijska preduzeća u BiH prodaju na domaćem tržištu. Osim što služi kao pokazatelj inflacije na nivou proizvodnje, koristi se i za analizu makroekonomskih performansi, prilagođavanje cijena u dugoročnim ugovorima, kao deflator u nacionalnim računima i kao alat za oblikovanje fiskalne i monetarne politike.

Izračunava se na osnovu podataka prikupljenih od oko 900 proizvodnih subjekata, pri čemu se mjesečno prikupi oko 4.255 cijena putem jedinstvenog obrasca. Od 1. januara 2024. godine, indeksi se objavljuju na bazi prosjeka iz 2021. godine.

Ukupan indeks proizvođačkih cijena u 2024. godini je bio viši za 25,1% u odnosu na bazni prosjek iz 2021. godine. Rast cijena zabilježen je u svim glavnim industrijskim grupama:

• Energija: +25,7%
• Intermedijarni proizvodi: +26,5%
• Kapitalni proizvodi: +19,2%
• Trajni proizvodi za široku potrošnju: +24,8%
• Netrajni proizvodi za široku potrošnju: +26,8%

Prema područjima ekonomske djelatnosti, najveći rast cijena zabilježen je u:

• Vađenje ruda i kamena (područje B): +45,1%
• Prerađivačka industrija (područje C): +24,6%
• Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom i parom (područje D): +19,3%

Još jedan ključni element ekonomske slike BiH predstavlja statistika robne razmjene s inostranstvom, koja se vodi prema sistemu specijalne trgovine – tzv. proširenoj definiciji, u skladu s preporukama Eurostata. Ovaj sistem uključuje industrijske slobodne zone, carinska skladišta i zone unutrašnje obrade robe, uz preciznu evidenciju robe koja prelazi carinsku granicu BiH.

Robe koje se unose u carinska skladišta se ne računaju kao uvoz, osim ako ne budu puštene u slobodan promet. Slično, izvozom se ne smatra iznošenje robe iz carinskih skladišta ako nije prethodno uvedena u promet. Ovakav pristup omogućava preciznije praćenje stvarnog fizičkog kretanja robe, a podaci se prikupljaju od strane Uprave za indirektno oporezivanje.