Putinovi projektili ruše Trumpove mirovne snove – američka fabrika pogođena u Ukrajini

Političke poruke rijetko su direktnije od ruskih projektila koji su u noći sa srijede na četvrtak pogodili američku fabriku u zapadnoj Ukrajini, stotinama kilometara udaljenu od rovova na frontu rata kojem se ne nazire kraj, izvještava CNN.

Napad je dio najintenzivnijeg ruskog raketnog i dronovskog bombardovanja Ukrajine u više od mjesec dana, što je istovremeno označilo i blokadu moskovske diplomatije, koja zaustavlja mirovne napore predsjednika Donalda Trumpa.

Sedmica je prošla otkako je Trump dočekao ruskog predsjednika Vladimira Putina na crvenom tepihu u Aljasci. Iako je Bijela kuća hvalila “historijske proboje” i organizovala spektakularne fotografije sa evropskim liderima, stvarnost rata se nije promijenila.

Rusija nastavlja bombardovati ukrajinske civile i postavlja nove prepreke Trumpovoj žurbi da proglasi mir, dok istovremeno opovrgava tvrdnje SAD-a da je Moskva učinila ustupke. Od invazije prije tri i po godine pa do danas, jedna stvar ostaje ista: Putin ne želi završiti rat. Predviđeni samit ukrajinskog i ruskog lidera, uz moguće prisustvo Trumpa, ostaje samo iluzija.

Glavni ruski blokator je šef diplomatije Sergej Lavrov, veteran sovjetske škole odugovlačenja. On je u četvrtak pokušao ponovo unijeti razdor između SAD-a i Evrope, optužujući američke saveznike za opstrukciju napretka koji je, po njegovim riječima, počeo da se nazire na samitu u Aljasci.

CNN piše da je ruska strategija jasna: odugovlačiti pregovore što je duže moguće, dok Putinova krvava vojna kampanja nastavlja iscrpljivati front i tražiti dobitke na terenu.

Istovremeno, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nastavlja balansirati između Trumpovih prijedloga i realnosti na terenu. Dok se trudi da ne odbije američkog predsjednika, ne može prihvatiti “otrovni mir” koji nudi Putin — ustupanje ključnih dijelova Donbasa, što bi Moskvi otvorilo vrata za budući napad na Kijev.

Evropski lideri su u Washingtonu pokušali odvojiti Trumpa od Putina, ali bez jasne strategije. Njihov plan sigurnosnih garancija za poslijeratnu Ukrajinu ostaje nejasan i neprovodiv bez američke podrške.

Trump, prema CNN-u, ostaje centralna figura u ovom procesu: jedini svjetski lider koji može istovremeno razgovarati i s Putinom i sa saveznicima. Ipak, njegova sklonost da se naginje ka ruskom predsjedniku, te nedostatak diplomatske preciznosti, ugrožavaju sam proces.

U međuvremenu, dok se Trump hvali “energičnim mirovnim naporima”, realnost je brutalna: Rusija je tokom posljednjih napada ubila devet civila i ranila 19 ljudi, uključujući radnike u američkoj fabrici Flex Ltd. u Zakarpatskoj oblasti. Predsjednik Zelenski je poručio: “Rusi su tačno znali šta gađaju. Ovo je bio namjeran udar na američku imovinu u Ukrajini, na američke investicije.”

Bijela kuća, međutim, i dalje pokušava prikazati optimističnu sliku. Glasnogovornica Karoline Leavitt izjavila je da je “predsjednik Trump predsjednik mira” i da je “svjetlo na kraju tunela konačno moguće vidjeti”.

Ali, kako ističe CNN, ključna pitanja ostaju bez odgovora: Zašto Trump ne vrši jači pritisak na Moskvu? Zašto vjeruje Putinu, dok ruski predsjednik nastavlja bombardovati Ukrajinu? I koliko dugo će Evropa i Kijev čekati da američki predsjednik uđe u detalje ozbiljne mirovne strategije?