Pod pritiskom SAD-a, Ukrajinci odbacuju teritorijalne ustupke
Kako pritisak Sjedinjenih Američkih Država na Kijev raste, Ukrajinci se protive ruskim zahtjevima. Ako bi se ustupci stavili na glasanje, sagovornici Kyiv Independenta poručuju da bi takve uslove odlučno odbili.
Prošle sedmice predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi o bilo kakvim teritorijalnim ustupcima radi okončanja ruske sveobuhvatne agresije, koji se spominju u mirovnom planu podržanom od SAD-a, trebali odlučiti građani Ukrajine, uključujući i putem referenduma.
Ova ideja se i ranije pojavljivala. Međutim, kao i izbori, održavanje referenduma zabranjeno je tokom ratnog stanja.
„Nema potrebe za bilo kakvim referendumima. Ukrajina je jedinstvena, nedjeljiva i cjelovita“, rekao je za Kyiv Independent 15. decembra četrdesetogodišnji vojnik s nadimkom „Silver“, koji je bio na odsustvu s prve linije fronta.
Dok Moskva neumoljivo izvodi napade dronovima i raketama širom zemlje, a hiljade vojnika i dalje drže linije odbrane protiv ruskog napredovanja na istoku Ukrajine, mnogi Ukrajinci smatraju da je održavanje glasanja tokom rata nerealno.
Nakon nedavnog poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa na održavanje izbora, Zelenski je rekao da je spreman organizirati izbore i tokom rata, ali samo ako SAD i Evropa osiguraju sigurnost, uslov koji bi zahtijevao da Rusija pristane na prekid vatre.
„Kako je moguće anketirati ljude koji sjede u podrumima i pitati ih za mišljenje? Ili pitati vojnike, hoće li im neko donijeti glasačku kutiju na položaje? Ne vidim kako bi to tehnički bilo moguće“, rekla je Olena Kulikova, koja radi kao blagajnica u banci.
Sliježe ramenima, navodeći sigurnost kao jedan od najvećih problema takvog poteza. Dolazeći iz zapadne Ivano-Frankivske oblasti, Kulikova kaže da ne može zamisliti kako bi se glasanje moglo organizirati na istoku Ukrajine.

„Jesam za (referendum)“, dodala je. „Ali samo ako neko može objasniti kako je to tehnički moguće, kako zatvoriti nebo, kako zaštititi mjesta poput Harkiva ili Zaporižja.“
Pitanje teritorijalnih ustupaka ostaje ključna tačka u pregovorima između SAD-a i Ukrajine. Ukrajinski zakon zabranjuje održavanje referenduma o pitanjima koja bi mogla ugroziti teritorijalni integritet države.
Jedan od ključnih ruskih zahtjeva, koji je dobio i podršku SAD-a, jeste potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke oblasti, razorene ratom još od 2014. godine. Nakon četiri godine rata punog razmjera, Moskva je okupirala dodatnu trećinu Donjecke oblasti, kontrolirajući između 67 i 69 posto regije do augusta.
Takozvani „pojas tvrđava“, niz snažno utvrđenih gradova od Slovjanska i Kramatorska do Družkivke i Kostjantinivke, čije bi osvajanje moglo trajati godinama, i dalje je pod kontrolom Ukrajine.
Nedavno istraživanje koje je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju pokazalo je da se oko 75 posto Ukrajinaca protivi bilo kakvom planu koji bi uključivao povlačenje trupa iz Donjecke oblasti, ograničavanje ukrajinske vojske i izostanak konkretnih sigurnosnih garancija.
„O ovome se ne smije odlučivati pod pritiskom. To su isključivo ruski uslovi. Činjenica da su Amerikanci prihvatili ruske zahtjeve i sada zajedno s Evropljanima stoje protiv nas nije nešto zbog čega bismo trebali praviti ustupke“, rekla je 25-godišnja Kateryna Hrebeniuk, vlasnica knjižare.
„Te teritorije nisu okupirane. Rusija ih ne kontroliše. Zato sam jasno protiv (povlačenja).“
Preduzetnik Oleh Morokhovets smatra da bi Ukrajinci trebali stati uz vojnike i ne odricati se teritorija koje brane više od 11 godina.
„Nema referenduma niti izbora bez vojske, koja ne bi mogla u potpunosti izraziti svoje mišljenje. Oni koji su se borili imaju veće pravo odlučivati od onih koji nisu“, rekao je.
Nakon što je Kijev više puta odbio ustupiti Donjecku oblast, Washington je ponudio kompromis, rekao je Zelenski, stvaranje „slobodne ekonomske zone“, u kojoj bi se ukrajinske snage povukle s dijela teritorije, a ruske snage ne bi ušle. Zelenski je taj prijedlog nazvao „nepravednim“.
Neki Ukrajinci s kojima je razgovarao Kyiv Independent predložili su da se takva zona formira na pograničnim područjima unutar Rusije, dok drugi upozoravaju na opasnosti bilo kakvih dogovora s Moskvom.
„Nemoguće je pregovarati s Rusijom jer ona krši sporazume. I to svi dobro znaju, i u Evropi i u Americi“, rekla je Olha Larina, glumica u jednom kijevskom pozorištu.
„Ne vjerujem da je to moguće, niti da bi to bila zona bez ruskih trupa i da one ne bi išle dalje. Njihova želja je cijela Ukrajina i još više.“