Od serija do dronova: Kako Turska mijenja lice Zapadnog Balkana
Turska već decenijama njeguje bliske odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, ali oblik njenog utjecaja mijenja se iz godine u godinu. I dok je Evropska unija i dalje daleko najdominantniji ekonomski partner regiona, Ankara je pronašla svoj put – od „meke moći” kroz kulturu i obrazovanje, preko ekonomskog rasta, do strateških energetskih tokova i sve utjecajnije vojne tehnologije.
Profesor međunarodnih odnosa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, dr. Jahja Muhasilović, ovako opisuje taj proces.
„Što se tiče ekonomskog utjecaja Turske to nije nešto u čemu je Turska trenutno najjača, nije najjači aspekt njenog utjecaja. Ona je više u zadnjih 15 godina bila u ‘soft powerskom’ dijelu utjecajna kroz prizmu meke moći, kroz kulturni utjecaj kao što su serije i niz javnih institucija poput Yunus Emrea i TİKA-e. Turska sama prepoznaje da ta ekonomska komponenta kaska.”
Soft power: Serije, jezik i TİKA projekti
Turske televizijske serije, ali i institucionalni rad kroz Yunus Emre institute (Sarajevo, Mostar, Beograd, Novi Pazar, Priština, Peć, Skoplje) i razvojnu agenciju TİKA, ostavili su dubok trag širom Balkana. Kursevi jezika, kulturni programi i donacije u obrazovanju, zdravstvu i obnovi baštine postali su glavno lice turskog prisustva.
Kada se pogleda trgovina i ulaganja, slika je jasna – Evropska unija ostaje neprikosnoveni ekonomski hegemon. Ipak, Turska postepeno jača. U Kosovu je među najvećim investitorima (skoro 300 miliona eura do 2022.), u Srbiji radi više desetina turskih građevinskih kompanija i vrijedi sporazum o slobodnoj trgovini, dok je u BiH i Sjevernoj Makedoniji prisutna kroz bankarstvo, građevinu, tekstil i prehrambenu industriju.
Muhasilović naglašava da Turska prolazi kroz proces četvrte industrijalizacije.
„Kako Turska bude prolazila kroz faze industrijalizacije njena roba postaje sve sofisticiranija, samim tim i skuplja. Još nemaju kapacitet da urade neki blitzkrieg na Balkanu s obzirom da su i oni zemlja u razvoju, ali s obzirom na niz drugih okolnosti njenog jačanja i demografskog — Turska ima više stanovnika nego cijeli Balkan zajedno. Sve su to komponente koje će doprinijeti rastu ekonomskog utjecaja na Balkanu.”
Energetski koridori: Balkan kroz Tursku
Ako je ijedna oblast dala Turskoj stratešku prednost, to je energetika. Kroz TurkStream od januara 2021. ruski gas ide u Bugarsku, Srbiju i Mađarsku, dok TANAP/TAP koridor prenosi azerbejdžanski gas preko Turske, Grčke i Albanije do Italije, s mogućnošću povezivanja i sa Zapadnim Balkanom.
„Zemlja, gas i nafta koji dolaze na Balkan dolaze preko Turske. Ruski plin dolazi preko Turskog toka i uskoro se otvaraju azerbejdžanski koridori gasa za Evropu preko Turske. To je geopolitički uspon i ide paralelno sa turskim kulturnim, demografskim i ekonomskim usponom,” naglašava profesor Muhasilović.
Vojna tehnologija: Turski dronovi na Balkanu
Jedna od oblasti u kojoj je Ankara posljednjih godina najviše napredovala jeste vojna industrija. Kosovo i Albanija već su kupili poznate turske dronove Bayraktar TB2, dok je i Srbija javno pokazivala interes. To otvara novo polje turskog utjecaja, koje je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.
„U zadnje vrijeme ulaganje u tehnologiju ide ka tome da vojna tehnologija Turske preuzima primat,” kaže Muhasilović.
Iako je Turska daleko od ekonomskog ili političkog utjecaja kakav ima EU, trendovi ukazuju na rast. Kulturni programi, energija, vojna tehnologija i demografska težina čine da je Ankara sve vidljiviji igrač.
„Taj proces će trajati nekoliko decenija, ali Turska ima taj prospekt i perspektivu da bude ozbiljan ekonomski igrač na Zapadnom Balkanu. To je još daleko od ekonomskog utjecaja koji ima EU, ali njena hegemonija će se smanjivati zbog faktora Turske i Kine koje postaju utjecajnije na Zapadnom Balkanu,” zaključuje profesor Jahja Muhasilović.
Dakle, Zapadni Balkan je već sada mjesto susreta velikih sila. Dok EU ostaje sidro, Turska — uz Kinu i Rusiju — širi svoju mrežu. Od sapunica i kulturnih centara, preko plinovoda i gasovoda, do dronova i investicija, Ankara na Balkanu više nije samo gost – postaje faktor.
