Njemačka želi izgraditi najjaču evropsku vojsku, novi zakon o regrutaciji približava je tom cilju

Njemački kancelar Friedrich Merz ove je godine obećao izgraditi najjaču vojsku u Evropi, ambiciozan cilj za zemlju čije je oružane snage godinama nagrizalo zanemarivanje.

Koaliciona vlada nada se da će novi prijedlog zakona, usaglašen prošle sedmice, pomoći da se to ostvari, jačajući njemačke snage suočene s percipiranom prijetnjom iz Rusije i značajnim promjenama u američkoj vanjskoj politici.

Sveobuhvatne reforme predviđaju povećanje broja vojnika Bundeswehra na 260.000, sa sadašnjih približno 180.000, uz dodatnih 200.000 rezervista, do 2035. godine.

U početnoj fazi, fokus će biti na dobrovoljnom prijavljivanju, uz veće podsticaje za novačenje, uključujući početnu mjesečnu platu od 2.600 eura (3.000 dolara), što je povećanje od 450 eura u odnosu na trenutni iznos.

Ako se novi kvotni ciljevi ne ispune, vlada će imati mogućnost uvođenja obaveznih poziva na služenje, gdje to bude potrebno.

Od iduće godine, svi 18-godišnjaci dobiće upitnik o interesu za služenje vojnog roka. Za muškarce, odgovaranje će biti obavezno. Od 2027. godine muškarci od 18 godina moraće ići i na obavezne ljekarske preglede.

Ove mjere dolaze u trenutku dok administracija Donalda Trumpa upozorava da Evropa mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, dok rat u Ukrajini i dalje traje, a stručnjaci upozoravaju da bi Rusija sljedeća mogla napasti državu članicu NATO-a.

Minna Ålander, saradnica u programu za Evropu pri londonskom think-tanku Chatham House, vjeruje da Njemačka ima potencijal igrati ključnu ulogu u konvencionalnoj odbrani Evrope, s obzirom na svoj centralni geografski položaj.

„Ako se planovi za dostizanje novih brojki personala ostvare, to će biti izvanredno za Evropu, ali vjerovatno tek tokom 2030-ih“, kazala je.

Da li će to biti dovoljno brzo, ostaje da se vidi.

Njemački načelnik odbrane, general Carsten Breuer, rekao je u junskom intervjuu za BBC da bi NATO trebao biti spreman na mogući ruski napad u naredne četiri godine – možda već 2029. te je pozvao članice da se pripreme.

Prije usvajanja nacrta zakona, koalicioni partneri, konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) i socijaldemokratski SPD, sedmicama su se prepirali oko oblika buduće vojne službe. Jedan od prijedloga bio je „žrijeb za regrutaciju“, kojim bi se nasumično birali mladići za ljekarske preglede, pa potom još jednom za vojnu službu.

Ministar odbrane Boris Pistorius taj je prijedlog odbacio, ističući da se regrutacija treba zasnivati na podsticajima kao što su bolje plate i finansijske naknade.

Njemačka je ranije imala obaveznu vojnu službu za muškarce od 18 do 23 godine, ali je ona suspendovana 2011. godine u korist potpuno dobrovoljne vojske.

Sporazum sada mora proći u Bundestagu, a glasanje se očekuje do kraja godine. Ako bude usvojen, zakon bi stupio na snagu 1. januara 2026.

Pistorius iz SPD-a pozdravio je dogovor, nastojeći umiriti javnost: „Nema razloga za brigu, nema razloga za strah“, rekao je nakon objave sporazuma.

„Jer lekcija je sasvim jasna: što su naše oružane snage sposobnije za odvraćanje i odbranu – kroz naoružanje, obuku i osoblje manja je vjerovatnoća da ćemo uopšte biti uvučeni u sukob.“

Pistorius smatra da bi novi njemački sistem regrutacije mogao postati model i za druge evropske zemlje. „Svi gledaju šta radimo“, kazao je, dodajući da je u stalnom kontaktu s francuskim i britanskim kolegama.

Ipak, promjene izazivaju kontroverze. Mnogi, posebno na ljevici, protive se bilo kakvom obliku obavezne službe. Istraživanje Forsa instituta objavljeno u Die Weltu u oktobru, prije objave reformi, pokazalo je da je 80% glasača ljevičarske stranke Die Linke protiv te ideje.

Ålander vjeruje da je postizanje ciljeva bez obaveznih poziva ipak moguće, s obzirom na veličinu njemačke populacije.

„Ako vlada i vojska uspiju popraviti imidž oružanih snaga i motivisati mlade da vojnu službu počnu smatrati ‘normalnim’ izborom, cilj se može dostići isključivo dobrovoljnim prijavama“, rekla je za CNN.

Ipak, upozorila je: „Moja briga je da bi nametanje obavezne službe skepticnoj populaciji moglo pogurati mlade prema ekstremnoj desnici ili ekstremnoj ljevici.“

Nevoljkost mladih prema obaveznoj službi je jasna. Jedan 17-godišnjak rekao je za CNN da razumije potrebu za odbranom, ali da se ne vidi kao vojnik.

„Naravno da je važno da se možemo braniti. Ali zato smo u NATO savezu. … Volim Njemačku. Ne bih rekao da sada želim ratovati za ovu zemlju. … Imam drugačiji život u glavi od života u ratu.“

Leonid Bekjarov, 21, podržava povećanje ulaganja u vojsku: „Postala je preslaba i zanemarena.“

Ali i on se protivi obaveznoj službi. „Mislim da je strašno što je Rusija napala Ukrajinu. Ali apsolutno sam protiv rata, a malo jačanje vojske je dobra stvar, za to su već izdvojena sredstva, ali sada uvesti obaveznu službu za sve i morati tamo ići, mislim da je to pogrešno.“

Drugi su izrazili zabrinutost da bi njihovo obrazovanje moglo biti bačeno u vodu ako budu pozvani.

Zvanični podaci takođe oslikavaju stav javnosti: broj zahtjeva za priznavanje prigovora savjesti naglo je porastao od početka rata u Ukrajini, posebno kako su jačale rasprave o povratku obavezne službe. Od početka godine do 25. oktobra, 3.034 ljudi podnijelo je zahtjev najviše od 2011.

Decenije zanemarivanja

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, decenijama su bile hronično nedovoljno finansirane.

Tri decenije nakon pada Berlinskog zida, vojna potrošnja ostala je ispod 2% BDP-a, ispod NATO cilja, zbog manjka percipiranih prijetnji, tabuiziranja vojne moći i snažnog pacifizma nakon nacističkog perioda.

Zatim je 2022. uslijedila ruska invazija na Ukrajinu. Uz pozive da Evropa bude „spremna za rat“, Njemačka je doživjela zaokret. Tadašnji kancelar Olaf Scholz proglasio je „Zeitenwende“, „prekretnicu“ i uspostavio poseban fond od 100 milijardi eura za modernizaciju Bundeswehra.

U junu 2024. Njemačka je prvi put od Drugog svjetskog rata obilježila Dan veterana, uz zakon koji propisuje da se taj dan obilježava „javno i vidljivo“ svakog 15. juna.

Ovaj promijenjeni stav dodatno se učvrstio nakon što je Merz ove godine preuzeo dužnost, obećavši ne samo izgradnju „najjače konvencionalne evropske vojske“, nego i udvostručenje izdvajanja za odbranu kako bi se ispunili novi NATO ciljevi.