Nezadovoljstvo prijevoznika raste – šta traže od bh. institucija i koliko je zahtjeva do sada riješeno
Nakon što su u aprilu prijevoznici iz BiH nezadovoljstvo zbog nagomilanih problema u transportnom sektoru izrazili protestnim defileom 500 kamiona kroz glavni grad BiH, danas je nekoliko hiljada vozača blokiralo carinske terminale i glavne saobraćajnice na ulazima u nekoliko bh. gradova. Osnovni problemi na koje ukazuju i čije rješenje traže su između ostalih njihov diskriminatoran položaj u odnosu na vozače u EU, gdje vozač iz BiH se može u EU zadržati kao i svaki turista samo 90 dana, ali također zahtijevaju i finansijske olakšice za prijevoznike u vidu 50 posto povrata akciza, i 50 posto popusta na putarine i status izvoznika, ističući da slične olakšice već postoje u Crnoj Gori i Sloveniji, čije firme prevoze robu u Bosnu i Hercegovinu.
Osim toga, zahtijevaju i izmjene pravilnika Ministarstva prometa i komunikacija BiH, prema kojem se vozači moraju obučavati isključivo u specijaliziranim centrima, a cijena obuke iznosi 1.400 KM, odnosno oko 750 eura po kandidatu.
Gdje obavljati obuku vozača
Kako je pojasnio Velibor Peulić, predstavnik Konzorcijuma Logistika BiH koji okuplja autoprevoznike, na konferenciji za medije danas u Sarajevu, obuka bi trebala da se obavlja u transportnim kompanijama, što je još jedna praksa iz zemalja EU.
Skrenuo je pažnju kako BiH ne priznaje dokumente o završenoj obuci vozača stečene u inozemstvu, te da mladi vozači nakon položenog vozačkog moraju čekati tri godine da bi vozili.
Današnji protest pod nazivom „Protest do ispunenja zahtijeva“, organizirao je Konzorcij Logistika BiH, koji okuplja domaće prijevoznike.
Iz svega što se moglo čuti danas, vidljivo je da Bosna i Hercegovina ostaje zaglavljena u mreži vlastite birokratije koja opterećuje ovaj sektor. U transportnom sektoru, čak i trivijalni problemi postaju skupi. Naprimjer, gubitak jedne registarske tablice zahtijeva zamjenu obje i nove saobraćajne dozvole – procedura koja košta oko 2.500 eura – iako bi tehnički bilo dovoljno samo odštampati novu.
Za deset godina u budžet uplaćeno oko 120 miliona eura
Prevoznici tvrde kako su u posljednjih deset godina u državne budžete uplatili oko 120 miliona eura, ali da se zauzvrat suočavaju s rastućim troškovima i regulatornim preprekama koje smanjuju njihovu konkurentnost.
Ako se situacija ne promijeni, upozoravaju, domaće firme bi mogle biti prisiljene povući kamione i zatvoriti poslovanje, što bi otvorilo prostor stranim prevoznicima, čije bi usluge koštale i do 35% više.
Kako je istakao ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto, ovo ministarstvo je od 17 zahtjeva do danas realiziralo 11, a da bi još pet koji su u proceduri trebalo biti riješeno u narednih 45 dana.
Šta institucije realno mogu, a šta ovisi direktno od Brisela
Kada je riječ o Schengenu, odnosno dužini dozvoljenog boravka domaćih prevoznika u EU, a koji Konzorcij od samog početka ističe kao najveći problem transportnog sektora, Forto kaže da to pitanje nije u nadležnosti ministra komunikacija i prometa te da to sigurno nijedan transportni ministar u Evropi ne može riješiti, prenosi Fena. Pojasnio je da schengen propisuje da se u EU može boraviti 90 dana unutar šest mjeseci, što je, naglašava, velika nepovoljnost za bh. prijevoznike, jer evropske transportne kompanije, koje nemaju takva ograničenja, uživaju znatnu konkurentsku prednost.
Promjene ovog režima, kaže Forto, mogu se očekivati tek s punopravnim članstvom BiH u Evropskoj uniji. Alternativa bi mogla biti dogovor unutar šire regionalne inicijative koja bi obuhvatila sve zemlje Zapadnog Balkana – uključujući Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju – koje se suočavaju s istim problemom.
Izuzeci trenutno postoje samo za avioposade, kao i za vozače u željezničkom i pomorskom transportu, dok su kamionski prevoznici i dalje pogođeni ograničenjima. Razlog, tvrdi Sarajevo, leži u politici unutar EU. Ako se problem želi riješiti, naglašava, mora se jasno definisati pregovarački okvir – da li će BiH ići prema Briselu, ili će cijela regija nastupiti zajednički prema Briselu.
Naglasio je da je već pokrenuo inicijativu za regionalni nastup vezano za ovaj problem, i da su ga potpisale sve države zapadnog Balkana.
Fragmentirani sistem
Granice predstavljaju dodatnu prepreku. Kamioni često čekaju satima zbog preklapanja nadležnosti između carine, Granične policije, Uprave za indirektno oporezivanje, inspekcija i entitetskih MUP-ova.
Forto ističe kako su ključna pitanja u rukama Ministarstva vanjske trgovine i Ministarstva finansija, institucija koje kontrolira SNSD, ali da njegovi prijedlozi za formiranje koordinacijskog tijela nailaze na otpor.
Fragmentirani sistem odlučivanja dodatno usporava promjene: međunarodne sporazume moraju potvrditi Vijeće ministara i Predsjedništvo, dok su entitetske vlade odgovorne za lokalne takse i propise. Rezultat je institucionalni labirint u kojem troškovi kontinuirano rastu, kao i nezadovoljstvo prijevoznika.
