Nakon rata s Iranom Washington razmatra veliko strateško povlačenje

Vojni i obavještajni zvaničnici posljednjih su sedmica vodili tihe razgovore o mogućem smanjenju broja američkih vojnika i objekata koji su tradicionalno raspoređeni na Bliskom istoku, ukoliko administracija Donalda Trumpa uspije okončati sukob s Iranom, navodi šest izvora upoznatih s razgovorima.

Ako do tih smanjenja zaista dođe, to bi predstavljalo još jedan veliki zaokret u načinu na koji američki aparat nacionalne sigurnosti pristupa regiji koju su uzastopni predsjednici pokušavali ostaviti iza sebe.

Nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, Sjedinjene Američke Države dramatično su proširile mrežu stalnih vojnih i obavještajnih objekata kako bi vodile ratove i izvodile operacije u brojnim zemljama, uključujući Irak, Afganistan, Siriju, Iran, Jemen i Libiju.

Međutim, nedavni sukob s Iranom razotkrio je ozbiljne slabosti američke infrastrukture na Bliskom istoku. Mnoge od tih lokacija postale su mete ponovljenih iranskih napada u nepopularnom ratu u kojem je poginulo 18 američkih vojnika.

Posmrtni ostaci poručnika Tylera Feehana i narednika Michaela Emmanuela Swintona stigli su 22. jula u zračnu bazu Dover, tokom ceremonijalnog dočeka američkih vojnih žrtava rata s Iranom.

Zvaničnici uključeni u neformalne razgovore unutar vojske i obavještajne zajednice ukazuju na to da se dio tih aktivnosti vodi i kako bi se unaprijed procijenilo šta bi moglo biti prihvatljivo predsjedniku Donaldu Trumpu, za kojeg izvori tvrde da još nije iznio jasnu strategiju za period nakon rata i koji je ranije svoj politički identitet gradio na obećanjima o smanjenju američkog vojnog prisustva u inostranstvu.

Ovi razgovori vode se u trenutku kada se na Bliskom istoku i dalje nalazi oko 50.000 američkih vojnika i velika količina vojne opreme, uključujući dva nosača aviona i više od deset razarača opremljenih navođenim raketama.

CIA je također počela vraćati u regiju neke svoje oficire koji su ranije ove godine bili povučeni tokom najintenzivnijeg perioda borbi, rekao je jedan od izvora.

Američka vojska istovremeno procjenjuje kako bolje zaštititi trupe koje bi trebale ostati u regiji i nakon završetka rata. Jedna od mogućnosti je premještanje pojedinih vojnih objekata pod zemlju, kako bi bili bolje zaštićeni od raketnih i dronskih napada poput onih koje je Iran izvodio tokom višemjesečnog sukoba, navode dva izvora upoznata s razgovorima.

Iako Pentagon već godinama razmatra mogućnost izgradnje ili premještanja pojedinih objekata pod zemlju, ideja je dobila novu hitnost nakon prvih sedmica rata, kada je Iran pokazao koliko su američke baze ranjive na napade dronovima i raketama.

„Te ranjivosti su oduvijek bile poznate, ali SAD nikada nisu hitno reagovale“, rekao je jedan američki zvaničnik.

Vojska je već razvila nekoliko mogućih scenarija za promjenu strukture američkih snaga na Bliskom istoku, moguće već naredne godine, navode dva izvora. Oni, međutim, ističu da nema mnogo smisla napuštati strateške lokacije koje omogućavaju pokretanje zračnih operacija dok je sukob još u toku.

Ured ministra odbrane uputio je pitanja američkoj Centralnoj komandi. Centralna komanda nije odgovorila na upit CNN-a prije objave teksta. CIA je odbila komentarisati.

U pozadini današnjih razgovora nalazi se četvrt stoljeća pokušaja Sjedinjenih Američkih Država da se povuku iz regije, odnosno 25 godina vojnih intervencija na Bliskom istoku od 11. septembra, praćenih ciklusima obećanja o povlačenju.

„Ako to učinimo“

Američka vojska počela je značajno povećavati svoje prisustvo na Bliskom istoku još nekoliko godina prije 11. septembra. Od 1998. godine u regiji je bilo oko 27.000 aktivnih američkih vojnika, što je bilo znatno više nego tokom prethodnih decenija.

Taj broj nastavio je rasti nakon napada 11. septembra, kako su se američke baze širile radi podrške najprije ratu u Afganistanu, zatim ratu u Iraku, a potom i sve većem broju protuterorističkih operacija širom regije.

Samo dvije godine nakon napada 11. septembra, tokom invazije na Irak, Sjedinjene Američke Države imale su oko 250.000 vojnika na Bliskom istoku. Između 2007. i 2011. godine broj američkih vojnika u regiji varirao je, ali nikada nije pao ispod približno 100.000, prema javno dostupnim procjenama.

Američki vojnici 3. divizije, 3. do 7. pješadijske jedinice, skrivaju se nakon što su 27. marta 2003. godine bili izloženi neprijateljskoj vatri tokom operacije potrage i uništenja u blizini grada An Najafa u Iraku.

Godine 2011. tadašnji predsjednik Barack Obama izjavio je da se „plima rata povlači“ u Afganistanu i najavio početak povlačenja desetina hiljada američkih vojnika. Međutim, SAD se iz Afganistana neće u potpunosti povući još narednu deceniju.

Iste godine Obama je povukao borbene jedinice iz Iraka, pokušavajući okončati američko učešće u ratu koji se uglavnom smatrao neuspjehom. Međutim, SAD su se kasnije morale vratiti kada je vakuum nastao nakon povlačenja američkih snaga vjerovatno doprinio usponu Islamske države, ISIS-a.

Iako se ukupan broj američkih vojnika na Bliskom istoku smanjivao u godinama nakon 2011, i dalje se kretao između 30.000 i 60.000.

Istovremeno, potencijalna prijetnja iz Irana ostala je važna tema za američke donosioce odluka, posebno zbog djelovanja grupa povezanih s Iranom koje su izvodile smrtonosne napade na američke vojnike u Iraku.

Iako vojni planeri sada razmatraju mogućnosti smanjenja prisustva, SAD još nisu blizu postizanja sporazuma s Iranom kojim bi sukob bio okončan.

Iran i dalje napada američke baze i snage raspoređene širom regije. Prošle sedmice izvedeni su napadi na američke objekte u Jordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok su dvije strane, prvi put nakon približno mjesec dana, ponovo razmijenile vatru.

Američki zvaničnici tvrde da je šteta velika. Sjedište CIA-e u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, praktično je uništeno u iranskom napadu, prema riječima jednog američkog zvaničnika i bivšeg obavještajnog oficira.

Iako su zvaničnici Pentagona nastojali umanjiti razmjere posljedica, američki vojni objekti u Bahreinu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu bili su pogođeni iranskim dronovima i raketama, a izvori navode da je šteta značajna.

Za CIA-u i elitnu Komandu za specijalne operacije američke vojske, pojedini zvaničnici razmatrali su mogućnost da se osjetljive operacije ubuduće izvode bez stalnog raspoređivanja osoblja u regiji.

To bi značilo da osoblje i oprema ostanu stacionirani u Sjedinjenim Američkim Državama, da se na Bliski istok šalju samo za pojedinačne operacije, a zatim vraćaju kući, navode dva američka zvaničnika.

U pojedinim slučajevima američka vlada mogla bi jednostavno odlučiti da ne obnovi objekte koji su teško oštećeni ili potpuno uništeni u iranskim napadima, između ostalog i zbog ogromnih troškova, navode jedan zvaničnik i još dva izvora upoznata s razgovorima.

Zvaničnici Pentagona javno nisu željeli govoriti o tome koje bi objekte mogli obnoviti.

U aprilu je kontrolor Pentagona Jules „Jay“ Hurst III rekao novinarima da još nije jasno koliko će koštati popravka baza i objekata oštećenih tokom rata s Iranom.

Dodao je da će dio odluke zavisiti od toga kakav stav Sjedinjene Američke Države žele zauzeti prema Bliskom istoku u budućnosti.

Hurst je kasnije rekao da Pentagon „nema konačnu procjenu štete“ na američkim objektima u inostranstvu i da će konačni troškovi zavisiti od toga „kako odlučimo da ih obnovimo, ili hoćemo li ih uopće obnoviti“.

Visoki zvaničnici Pentagona privatno su jasno stavili do znanja da žele smanjiti prisustvo američkih vojnika u nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva, u okviru šireg nastojanja da veći dio odgovornosti za regionalnu sigurnost preuzmu lokalni partneri, navode tri izvora upoznata s razgovorima.

Američke snage patroliraju naftnim poljima u blizini sjeveroistočne granice Sirije s Turskom, u selu Qahtaniyah, na krajnjem sjeveroistoku pokrajine Hasakeh, 3. septembra 2024. godine.

Izvori navode da ne postoji formalni proces niti direktna naredba za provođenje onoga što se u vojnim krugovima naziva pregledom rasporeda snaga.

Umjesto toga, zvaničnici u različitim dijelovima američke vojske i CIA-e svjesni su da, čak i dok vojska nastavlja pratiti brodove kroz Hormuški moreuz, izvodi napade na iransku infrastrukturu i prijeti napadima na dodatne ciljeve koji bi mogli dodatno eskalirati sukob, predsjednik Donald Trump ima reputaciju čovjeka koji može veoma brzo promijeniti stav.

„Postoji li neki implicitni zadatak? Sprema li se nešto za šta moramo biti spremni ili čekamo unaprijed, za svaki slučaj?“, rekao je drugi američki zvaničnik, opisujući atmosferu u kojoj se vode razgovori.

Nema jasnog vremenskog okvira

Bivši američki obavještajni oficiri i historičari navode da je CIA u vrijeme napada 11. septembra tražila novu svrhu.

Njen glavni protivnik, Sovjetski Savez, već je bio nestao. U agenciji su postojali analitičari duboko uključeni u pitanja terorizma i Bliskog istoka, ali njihov broj nije bio velik. Osoblje CIA-e u regiji vjerovatno je brojalo tek nekoliko stotina ljudi, prema riječima Jeffreyja Rogga, historičara obavještajnih službi sa Univerziteta Teksas u Austinu. Nakon 11. septembra sve se promijenilo.

CIA je intenzivno regrutovala nove kadrove i formirala znatno veći broj paravojnih oficira koji su nosili oružje i blisko sarađivali s američkom vojskom u potrazi za teroristima.

To je predstavljalo značajnu promjenu u odnosu na tradicionalnu sliku obavještajnog oficira zaduženog za razvijanje odnosa s izvorima i prikupljanje povjerljivih informacija.

I CIA i američka vojska prošle su kroz uspone i padove tokom više od dvije decenije saradnje u regiji koju su predsjednici iz obje političke stranke povremeno očajnički željeli ostaviti iza sebe.

Obama je pokušavao preusmjeriti američke vojne i obavještajne resurse prema Aziji. Trumpova administracija je tokom njegovog prvog mandata Kinu označila kao najveću američku prijetnju u svojoj prvoj strategiji nacionalne sigurnosti.

Međutim, riječ „zaokret“ postala je svojevrsna šala u krugovima američke nacionalne sigurnosti, jer su uzastopne krize i političke odluke, uključujući neočekivani uspon ISIS-a i Trumpovu odluku iz prvog mandata da ubije najvišeg iranskog generala Qasema Soleimanija, nastavile vraćati Sjedinjene Američke Države na Bliski istok.

Visoki američki vojni zvaničnici nedavno su upozorili Trumpa da vojne opcije za dodatnu eskalaciju sukoba s Iranom vjerovatno neće ostvariti njegove deklarisane ciljeve, objavio je CNN.

Predsjednik se umjesto toga odlučio usmjeriti na povećavanje ekonomskog pritiska, u nadi da će oslabiti iranski režim.

Međutim, nema jasnog vremenskog okvira za to koliko bi takva strategija mogla zahtijevati da bi dala rezultate. Mnogi analitičari smatraju da bi sadašnje iransko rukovodstvo moglo biti spremno podnositi mjesece ekonomskih teškoća i da vjerovatno neće kapitulirati u skorije vrijeme.

U širem smislu, zvaničnici Pentagona očekuju da će neke od velikih i stalnih američkih vojnih baza u regiji ostati.

Međutim, obnova tih objekata mogla bi zavisiti od spremnosti zemalja domaćina da učestvuju u troškovima, koji bi vjerovatno dostigli milijarde dolara, rekao je jedan izvor za CNN. Dodao je da su mnoge od tih baza prvobitno izgradile i finansirale upravo zemlje domaćini.

Kratkoročno gledano, američke trupe i baze u susjednim zemljama gotovo će se sigurno suočavati s nastavkom iranskih napada.

Vrhovni admiral američke mornarice prošle sedmice izjavio je da se američko osoblje neće uskoro vratiti u Bahrein, tradicionalno sjedište Pete flote američke mornarice.

„Ne vraćamo se tamo uskoro“, rekao je načelnik pomorskih operacija, admiral Daryl Caudle. „Samo želim biti potpuno iskren u vezi s tim.“