Kako je tržište “natjeralo” Trumpa da ublaži ton o carinama
Dvanaest država SAD-a; New York, Arizona, Colorado, Oregon, Connecticut, Delaware, Illinois, Maine, Minnesota, Nevada i New Mexico, podnijelo je Sudu za međunarodnu trgovinu u New Yorku tužbu protiv administracije predsjednika Donalda Trumpa zbog uvođenja sveobuhvatnih carina. U tužbenom zahtjevu navode nezakonitost nove carinske politike, koja izlazi iz okvira (potkopava) ustavnih ovlaštenja Kongresa u regulisanju spoljne trgovine.
Šta se navodi u tužbi
“Prisvajajući sebi ovlast da uvede ogromne i stalno promjenjive carine na bilo koju robu koja ulazi u Sjedinjene Države, iz bilo kojeg razloga koji smatra prikladnim da proglasi vanredno stanje, predsjednik je izmijenio ustavni poredak i posijao haos u američkoj ekonomiji”, navodi se u tužbi koju su podnijeli demokratski tužioci pred Američkim sudom za međunarodnu trgovinu. Tužioci, koje predvode Kris Mayes iz Arizone i Dan Rayfield iz Oregona, se pozivaju na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama iz davne 1977. godine, koji predsjednicima daje ovlast da nadgledaju trgovinu ako je zemlja u vanrednom stanju. U svom zahtjevu, referirajući se na ovaj zakon oni naglašavaju da ono što Donald Trump naziva nacionalnom vanrednom situacijom, ne samo da ne predstavlja vanredne situacije, već one nisu čak ni neobične situacije.
Tužbu nisu podnijele samo ove države. Kako je ranije objavio CNN, prije nekoliko dana to je učinilo i nekoliko kompanija , ali i grupa za građanska prava. Svi oni spočitavaju ustavna prava vlade da uvede ovakve carine.
Wall Street procvjetao
Prvi glasovi iz Bijele kuće nisu dali naslutiti da će se nešto u carinskoj politici Trumpove administracije mijenjati, uprkos kritikama i tužbama, ali, onda su se počeli čuti pomirljivi tonovi iz Washingtona. Međutim, male su šanse da su rezultat tužbi. Predsjednika i njegovu administraciju je na kompromis ipak navelo tržište – masovna prodaja državnih obveznica i pad dolara koji je, ako ga uporedimo sa švicarskim frankom, eurom ili japanskim jenom pao više od 10 posto, pa je američka valuta došla na trogodišnji minimum od 1,15.
Tiši glas čuli su i na Wall Streetu, i naročito ohrabreni riječima američkog ministra finansija Scotta Bessenta kako SAD neće napustiti globalnu trgovinu, počeli su se nizati i profiti na Wall Szreetu. Svi glavni berzanski indeksi su porasli, i nastavili su rasti dva dana zaredom, uključujući i američki dolar. Na stav da će ublažiti carinsku politiku, pizitivno reagiraju i divovi iz S&P 500, Nasdaq, Dow…Ibex 35 je na 1% od potpunog oporavka, Dax na 2%, a američka berza na nešto više od 3% nakon sesije u srijedu.
Tehnološki indeks Nasdaq, koji je bio i najviše pigođen, porastao je više od 4% tokom sesije.
Tesli je dobit pala za nevjerovatnih 71% u prvom kvartalu godine, dok bilježi i pad prodaje, što je bio znak za uzbunu za prvog čovjek kompanije Elona Muska, da najavi pakovanje iz Bijele kuće i na određeni period zaboravi na politiku te se posveti vlastitom poslovanju.
Investitorske kupovine proširile su se i na S&P 500, koji bilježi dobitke od preko tri posto na polovini sesije na Wall Streetu.
Nema sumnje, tvrde analitičari, da je trendu rasta doprinijela i Trumpova najava da trgovinski rat sa Kinom i neće biti epskih razmjera, u smislu uvođenja carina od preko 145 posto, već da bi one mogle biti daleko manje.
