Ankete pokazuju da ni građani SAD ne podržavaju Trumpovo povećanje carina
Zabrinutost Amerikanaca zbog carina predsjednika Donalda Trumpa i njihovog mogućeg uticaja na cijene potrošačke robe poklapa se sa padom stope odobravanja njegove politike u većini relevantnih anketa koje su objavljene nakon objave „Dana oslobođenja“ 2. aprila.
Amerikanci su generalno nezadovoljni Trumpovim povećanjem carina.
Rezultati četiri istraživanja
Anketa Economist/YouGov sprovedena među odraslima u SAD od 5. do 8. aprila pokazala je da 50% ispitanika ne odobrava njegovo upravljanje spoljnom trgovinom, dok 39% odobrava.
Anketa Quinnipiac sprovedena od 3. do 7. aprila među registrovanim biračima pokazala je negativnu ocjenu od -16 u vezi s Trumpovim upravljanjem trgovinom.
Anketa CBS/YouGov sprovedena od 8. do 11. aprila pokazala je da 58% odraslih u SAD ne podržava nove carine, dok ih 42% podržava.
Anketa Reuters/Ipsos sprovedena od 4. do 6. aprila pokazala je da 57% ispitanika ne podržava minimalne carine od 10%, a 39% ih podržava.
Zabrinutost oko cijena
Prema anketama, Amerikanci očekuju i zabrinuti su zbog viših cijena nakon uvođenja carina. Čak 77% ispitanika u anketi Economist/YouGov i 73% u anketi Reuters/Ipsos vjeruje da će carine dovesti do rasta cijena. Anketa Quinnipiac pokazala je da se više ispitanika (47%) brine zbog cijena hrane i potrošačke robe kada procjenjuju svoju finansijsku situaciju, nego zbog bilo kog drugog pitanja.
Birači su manje pesimistični u vezi s dugoročnim efektima carina nego s kratkoročnim. Njih 72% vjeruje da će carine štetiti američkoj ekonomiji u kratkom roku. Dok 53% misli da će štetiti i u dugom roku, prema anketi Quinnipiac. U anketi Economist/YouGov, 37% ispitanika navelo je da carine mogu izazvati kratkoročne ekonomske probleme, ali i dovesti do dugoročnog rasta, dok 48% smatra da će štetiti ekonomiji i potrošačima bez stvarnih dugoročnih koristi.
Reakcije na Trumpove carine ipak nisu bile sasvim negativne. Polovina odnosno 51% ispitanika u anketi CBS/YouGov izjavilo je da im se dopadaju Trumpovi ciljevi u vezi sa carinama, koje on opisuje kao način da se vrate poslovi u SAD i smanji trgovinski deficit sa drugim zemljama. Ipak, 63% ne odobrava njegov pristup, a 76% ispitanika u anketi Reuters/Ipsos smatra da bi carine trebalo da budu usmjerene na zemlje koje „iskorištavaju SAD“ u trgovini.
Pad podrške Trumpovoj politici
Značajan dio Amerikanaca nema osnovno razumijevanje carina – 32% ispitanika u anketi Reuters/Ipsos pogrešno vjeruje da su carine „porezi koje plaća zemlja koja izvozi robu“, dok su zapravo carine nameti koje američki uvoznici plaćaju vladi SAD.
Nakon Trumpove objave carina 2. aprila, ukupna stopa odobravanja njegove politike pala je u najmanje četiri ankete sprovedene posle toga. Kretala se od neto -6 do neto -12, iako je njegov prosječan rejting od 45% tokom drugog mandata i dalje viši od prosječnog rejtinga od 41% tokom prvog mandata, prema podacima Galupa.
Trump je imao neto pozitivan rejting u najmanje jednoj relevantnoj anketi. Onoj koju su sproveli Harvard CAPS/Harris 9. i 10. aprila, gde je 48% ispitanika odobrilo njegov rad, a 46% nije. Ipak, njegova neto ocjena pala je za sedam poena u odnosu na njihovu anketu iz februara.
Rezultati pokazuju da 59% birača vjeruje da Trump koristi nove poreze isključivo kao sredstvo za pregovaranje sa drugim zemljama i da će ih kasnije ukloniti, dok 41% smatra da će ih zadržati trajno, pokazala je anketa CBS/YouGov.
Sara Dorn, Forbes
