Danska uvodi obavezno služenje vojnog roka i za žene, do sada su se one regrutovale dobrovoljno
“Ne naoružavamo se jer želimo rat. Ponovno se naoružavamo jer ga želimo izbjeći”, kaže premijerka Danske Mette Frederiksen, dok se globalno širi vijest njene vlade da će od 2026.godine u ovoj zemlji za žene biti obavezno služenje roka.
Za sada žene u Danskoj dobrovoljno služe vojni rok, dok će nakon 2026., ona postati treća zemlja u Evropi (uz Norvešku i Švedsku) koja je uvela regrutaciju žena. Također, vojni rok će sa sadašnja četiri mjeseca biti produžen i za muškarce i za žene na 11 mjeseci.
Povećanje izdataka za vojsku
“Snažniji vojni rok, uključujući punu ravnopravnost spolova, tpridonijet će rješavanju odbrambenih izazova, nacionalnoj mobilizaciji i popunjavanju naših oružanih snaga”, kazala je Frederiksen pojašnjavajući nastojanje vlade da u ovim izazovnim vremenima, kada Evropom i drugim krajevima svijeta bukte ratovi i nesigurnost postaje sve veća, postigne punu jednakost među spolovima i u ovom pitanju.
Od 4700 danaca, koliko je prošle godine služilo vojni rok, 25 posto regruta su bile žene. Sa novim vladinim planom, cilj je da se on poveća na pet hiljada, što bi bilo značajno povećanje sadašnjih 20.000 regruta uključujući blizu devet hiljada profesionalnih vojnika.
Osim što su parlamentarci izglasali povećanje izdataka za vojsku, Danska je također u društvu zemalja koja zdušno pomaže Ukrajinu u njenom ratu sa Rusijom. Do sada ju je opskrbila sa naprednim oružjem, te obučila i njene pilote za upravljanje F-16 avionima. I ovdje nije kraj njenim nastojanjima da ispuni obaveze koje proizilaze iz članstva u NATO-u, kojeg je i osnovala. Prošle godine izdvojila je 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda na odbranu, dok će u ovaj segment u narednih pet godina investirati čak šest milijardi dolara.
Ono što je manje poznato je da obavezni vojni rok u Danskoj za muškarce počinje nakon 18. godine života, ali ne znači da svi idu u vojsku, Naime, toliko imaju dobrovoljaca, da nemaju potrebu regrutirati sve vojno zrele muškarce, pa se regruti izvlače iz bubnja, te se tako odlučuje ko će te godine služiti vojni rok.
Zemlje u kojima je i za žene obavezna regrutacija
Članom 79. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine koji je predložila Komisija za reformu odbrane definisano je da se vojna obaveza regulirana entitetskim zakonima ukida na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine 1. januara 2006. godine. U skladu sa odredbama tog člana ukinuto je i služenje vojnog roka. Ukidanje vojnog roka bio je dio reforme odbrambenog sistema u BiH.
Vojni rok za muškarce i žene obavezan je u Izraelu, gdje muškarci služe tri godine, a žene dvije.
Svi muškarci i mlade neudate žene u Eritreji služe 18- mjesečni vojni rok, u Severnoj Koreji obavezni vojni rok traje 11 godina za muškarce i sedam za žene.
U Norveškoj služenje vojnog roka podrazumijeva nekoliko procedura: svi mladići i djevojke koji napune 18 godina popunjavaju upitnik. Manje od jedne trećine ih bude pozvano u regrutacione centre u kojima vojska bira 8.500 fizički najspremnijih regruta. Vojnu obuku obično završi oko 7.500, od čega su trećina žene regruti.
Vojni rok u Švedskoj traje između četiri i 11 mjeseci, nakon čega mogu nastaviti dalju obuku ukoliko žele veći čin u vojsci poput oficira. Slično kao i u Norveškoj i ovdje budući regruti, muškarci i žene popunjavaju upitnik, iz kojeg vojska bira kandidate. Biraju se kandidati koji su u upitniku naveli da žele služiti vojni rok.
