Biznis i ekonomija u BiH i svijetu – Šta nam je donijela 2025. godina
Godina 2025. ostat će upamćena kao jedna od najdinamičnijih i najizazovnijih u današnjoj ekonomiji. Od talasa carina koje je uveo predsjednik Donald Trump, preko duboke krize njemačke auto-industrije, pa sve do rekordnih arbitražnih isplata, ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i promjena u životnom standardu građana – globalna i domaća ekonomija prolazile su kroz transformacije. Ove promjene nisu ostale apstraktne brojke na papiru, već su se direktno odrazile na cijene, plate, izvoz, industriju i međunarodne odnose, oblikujući novu ekonomsku realnost u kojoj se BiH, ali i cijela Evropa, moraju ponovo pozicionirati.
U nastavku donosimo presjek najvažnijih ekonomskih i biznis dešavanja u zemlji i svijetu u proteklih 12 mjeseci
Trumpove carine
Tokom svog drugog mandata američki predsjednik Donald Trump u aprilu je uveo „recipročne” carine, kojima su obuhvaćene zemlje širom svijeta, a što su SAD predstavile kao dio šire strategije smanjenja trgovinskog deficita i zaštite domaće industrije. Među zemljama koje su pogođene ovim mjerama je i Bosna i Hercegovina, za koju je uvedena carinska stopa od 30 posto na uvoz robe u SAD. Prema službenim podacima, prošle godine iz BiH je u Sjedinjene države uvezeno robe u vrijednosti 179,1 milion dolara, dok je izvoz iz SAD-a u Bosnu i Hercegovinu iznosio 53 miliona dolara.
Od januara do aprila 2025. godine, prosječna američka carinska stopa porasla je sa 2,5 na procijenjenih 27 posto, što je najviši nivo u više od sto godina. Nakon naknadnih izmjena i pregovora sa trgovinskim partnerima, ukupna prosječna efektivna carina u novembru 2025. iznosila je 16,8 posto. Do sredine decembra, prihodi od carina i akciza dostigli su 358,6 milijardi dolara, što čini 7,5 posto ukupnih saveznih prihoda Sjedinjenih Američkih Država.
Prema podacima Međunarodne trgovinske administracije, Bosna i Hercegovina na američko tržište najviše izvozi kožne proizvode, tekstilnu i odjevnu robu te namještaj. S druge strane, SAD u Bosnu i Hercegovinu uglavnom izvozi poljoprivredne proizvode, mašine i transportnu opremu, hemikalije i mineralna goriva.
Ove carine predstavljaju jednu od najznačajnijih ekonomskih mjera u 2025. godini, s potencijalno dugoročnim posljedicama po međunarodnu trgovinu i odnose između SAD i njihovih trgovinskih partnera.
Kriza njemačke auto-industrije
Njemačka auto-industrija suočila se 2025. godine s jednom od najtežih kriza posljednjih decenija. U prvih šest mjeseci, profit Mercedesa pao je za 56 posto, Volkswagena za trećinu, a BMW-a za 29 posto prije oporezivanja.
Nekada predvodnici inovacija i prestiža, njemački proizvođači sada zaostaju za kineskim konkurentima poput BYD-a i NIA-e, čija električna vozila nude napredniju tehnologiju po nižoj cijeni. Dodatni udarac industriji donijele su američke protekcionističke politike koje pogađaju najvažnije izvozne destinacije Njemačke.
Kancelar Friedrich Mertz zalagao se za odgodu zabrane benzinskih i dizel vozila u EU, koja bi trebala da stupi na snagu 2035. godine. Njemačka planira i produženje poreznih olakšica za električna vozila do kraja 2030. godine, dok se razmatraju i olakšice za korištenje evropskog „zelenog“ čelika, kako bi proizvođači smanjili emisije CO₂ i ostali konkurentni.
Podaci Eurostata pokazuju da je njemački izvoz automobila u Kinu pao za 42 posto, a u SAD za 13,6 posto u prvih šest mjeseci 2025. godine. Kriza je pogodila i radnu snagu – sektor je izgubio gotovo 52.000 dobro plaćenih radnih mjesta.
Problemi se šire i na dobavljače dijelova: gotovo dvije trećine planira otkaze, dok 80 posto kompanija odlaže ili otkazuje planirana ulaganja. Uz visoke troškove energije, birokratiju i slabu domaću potražnju, njemačka auto-industrija mora pronaći način da održi konkurentnost u globalnom okruženju.
Stručnjaci upozoravaju da je glavni izazov kineska konkurencija i globalna transformacija automobilske industrije, dok evropske vlasti nastoje pomoći sektoru kroz fiskalne olakšice i prilagodbu regulativa.
Slučaj Viaduct: Kraj arbitražne drame
Slučaj Viaduct mjesecima je bio jedna od najkontroverznijih tema u Bosni i Hercegovini, prvenstveno zbog načina na koji je nastao dug Republike Srpske prema slovenačkoj kompaniji Viaduct i činjenice da je njegovu isplatu na kraju morala preuzeti država BiH, kako bi ispoštovala međunarodnu arbitražnu odluku. Spor se odnosio na propali projekat izgradnje hidroelektrana Krupa i Banjaluka na rijeci Vrbas, započet još 2004. godine. Problemi su eskalirali 2013. godine, kada je Vlada RS-a dodijelila koncesiju Elektroprivredi RS za projekat Bočac 2, čime je ugrozila ekskluzivitet Viaductovog ulaganja na tom prostoru.
Slovenačka firma je u pripremu projekta uložila oko tri miliona eura, ali realizacija nije mogla napredovati zbog administrativnih prepreka i neispunjenih obaveza entitetske vlade. Na kraju je slovenačka firma tužila BiH, nakon što je entitetska vlada jednostrano raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu, te je pokrenut arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu. ICSID je 2022. godine presudio u korist kompanije i dosudio odštetu od gotovo 40 miliona eura, uz kamate i pravne troškove.
Zbog višegodišnjeg neplaćanja, Viaduct je zaprijetio prinudnim mjerama, uključujući zamrzavanje imovine BHANSA-e i zapljenu objekata Centralne banke BiH. Mjesecima su zvaničnici iz RS koristili proceduralne manevre i različita “pravna tumačenja” kako bi se odgodilo izvršenje presude, dok su kamate i penali kontinuirano uvećavali iznos duga. Odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta da se novac uzme iz putarina i isplati, doveo je do rješenja problema, te je u augustu 2025. godine Bosna i Hercegovina izvršila uplatu od oko 110,7 miliona maraka, čime je presuda konačno provedena.
Industrija vještačke inteligencije
Industrija vještačke inteligencije bila je jedan od najbrže rastućih sektora u 2025. godini. Industrija se okrenula autonomnom AI-ju tj. “agentskim” sistemima koji ne samo da odgovaraju na upite, nego dugo-trajno obavljaju zadatke i donose odluke samostalno — što mnogi stručnjaci smatraju ključnim tehnološkim skokom ove godine. U aprilu 2025. godine singapurski startup Butterfly Effect Technology lansirao je Manus, napredni autonomni AI agent. Riječ “Manus” znači “ruka”, a agent je dizajniran da samostalno planira i izvršava višestepene zadatke, od istraživanja i obrade dokumenata do izvršavanja koda, bez stalnog nadzora ljudi.
Projekt je nastao na temelju ranijeg AI asistenta Monica, koji je privukao više od 10 miliona korisnika, a potom se razvio u Manus, koji je u samo u prvoj sedmici, privukao više od dva miliona korisnika. Manus je korišten u oblaku i mogao je raditi dok korisnici nisu online, a tim je implementirao i transparentno praćenje zadataka.
U decembru je Meta Platforms kupila Manus za više od dvije milijarde dolara, što ga čini jednom od najvećih akvizicija u historiji kompanije. Namjera Meta-e je da koristi Manusove AI agente u okviru WhatsApp-a i Facebooka, kako bi korisnicima omogućila autonomno obavljanje složenih zadataka.
Tehnički, Manus koristi više AI modela, uključujući Claude i Alibaba Qwen, radi učinkovitog rješavanja zadataka, te je u testovima premašio performanse sličnih sustava poput OpenAI Deep Research.
Ukratko, Manus je primjer nove generacije AI agenata koji nisu samo chatbotovi, već alati za samostalno izvršavanje stvarnih zadataka, što pokazuje smjer u kojem se umjetna inteligencija razvija danas.
Kina iskoristila dominaciju u proizvodnji i preradi rijetkih minerala
Kina je prvi put iskoristila svoju dominaciju u proizvodnji i preradi rijetkih minerala kao sredstvo geopolitičkog pritiska, uvodeći restrikcije na izvoz koje su uzdrmale zapadne lance snabdijevanja, autoindustriju i proizvodnju poluprovodnika. Kao odgovor na ovu ekonomsku ucjenu, zemlje G7 ubrzale su razvoj vlastitih lanaca snabdijevanja i diverzifikaciju izvora sirovina, s posebnim fokusom na jačanje domaćih kapaciteta za preradu i reciklažu, kako bi osigurale dugoročnu stabilnost i otpornost zapadnih ekonomija.
Skok cijena zlata i srebra
Godina 2025. označila je veliki povratak plemenitih metala na vrh investicijskih prioriteta. Zlato je tokom godine snažno poskupjelo, probijajući historijske rekorde, dostižući cijenu veću od 4 hiljade i 400 dolara po unci, dok je srebro raslo još snažnije, nadmašivši većinu drugih klasa imovine po procentualnom prinosu.
Jačanje namjenske industrije
Rat u Ukrajini potaknuo je najveći talas investicija u odbrambene kapacitete Evropske unije u posljednjih nekoliko decenija, motivisan rastućom prijetnjom na istočnim granicama i potrebom obnavljanja vojnih rezervi. Cilj ovih napora je postizanje strateške autonomije i smanjenje zavisnosti od SAD-a, zbog čega je EU pokrenula sopstvene programe naoružanja, pojednostavila procedure za ulaganja u namjensku industriju i ponovo otvorila pitanje formiranja zajedničkih evropskih snaga.
Investicije u sektoru namjenske industrije zabilježene su i u BiH. Američka kompanija Regulus Global u decembru je objavila da je započela ubrzanu realizaciju kapitalne investicije od oko 25 miliona dolara u Pretis, najvećeg proizvođača namjenske industrije BiH.
Izvoz BiH
2025. godina u BiH je bila i u znaku Inflacije koja je u novembru iznosila 4,4%, dosegnuvši najviši nivo od jula. Krajem decembra u FBiH predložena je nova izmjena zakona o PIO prema kojoj bi penzije od 2026. trebalo povećati ukupno oko 17 %.
Penzionerima u Republici Srpskoj tokom godine povećana je penzija za devet posto, uz najave da će one od januara naredne godine biti povećane dodatno 6,25 %, što znači povećanje minimalne penzije za oko 20 KM, a prosječne za oko 40 KM.
Konferencije o tržištu kapitala, AI, mladim liderima
Godina na izmaku bila je i u znaku nekoliko značajnih i prestižnih događaja u BiH. Konferencija „Horizonti kapitala“ okupila je više od 250 lidera bankarskog i finansijskog sektora, dok su AI samiti i Futures Leaders Summit Features liders samit otvorili diskusije o umjetnoj inteligenciji, novim tehnologijama, te u fokus stavili mlade lidere u raznim industrijama koji uspješno grade karijere kako na domaćem tržištu tako i inozemstvu.
Amela Hasanbašić i Šerif Kapetanović
