Beograd ostaje bez Trump Towera: Kushner odustao od ulaganja
Jared Kushner, zet Donalda Trumpa i vlasnik investicione firme Affinity Partners, planirao je ulaganje u Beograd kroz izgradnju Trump Towera u Ulici kneza Miloša, na mjestu nekadašnjeg sjedišta Generalštaba Jugoslovenske narodne armije. Od samog početka, ova investicija izazvala je negodovanja javnosti, od ljevičara koji su je nazvali poklanjanjem javnog dobra bez otvorenog i transparentnog procesa, do desničara koji su prodaju osudili zbog simbolike same lokacije, a koji se prodaje investitoru povezanom s najmoćnijom zemljom NATO-a.
Kako je potvrđeno za The Wall Street Journal, Kushner se u međuvremenu povukao iz ugovora. Kako je navedeno, odluka je donesena iz poštovanja prema građanima Beograda i Srbije, uz obrazloženje da „značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dijele“.
Šta je prethodilo raskidu ugovora
Sporna lokacija na kojoj bi se izgradio Trump Tower je nekadašnji kompleks Generalštaba. Isti čini par kancelarijskih zgrada izgrađenih 1964. godine. Godine 1999., zbog šire krize na teritoriji bivše Jugoslavije, zgradu je bombardovao NATO, čime je ovaj kompleks uništen. Tokom godina, postao je simbol otpora i nacionalnog identiteta, što je otežalo pokušaj da se ona pretvori u bilo kakav komercijalni projekat.
Taj kompleks zgrada je imao status spomenika kulture. Međutim, zbog Kushnerove investicije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Vlada Srbije, poništili su raniju odluku kojom su zgrade Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane proglašene spomenikom kulture, uz namjeru da se na istoj lokaciji izgradi memorijal koji će čuvati sjećanje na bombardovanje i njihov prvobitni izgled.
Ovakva odluka Vučićeve administracije izazvala je negodovanje opozicije, tvrdeći da Vučićeva Vlada pokušava pridobiti naklonost SAD-a, prema navodima The Wall Street Journala.
Zbog poništenja odluke o statusu spomenika kulture, Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) podiglo je optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače, vršioca dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i vršioca dužnosti direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Aleksandra Ivanovića. Oni su osumnjičeni da su počinili zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje isprave, kako to navodi Forbes Srbija, čime se Kušhnerova investicija dodatno zakomplikovala.
„Vi to zovete investicijom, mi to zovemo veleizdajom“ kazala je Marinika Tepić, vodeća opoziciona poslanica u Parlamentu.
Vučićev stav je da Kushnerov projekat nema veze sa politikom, već da je riječ o preuređenju ružnog dijela centra grada koji je vlada godinama pokušavala revitalizirati. Nakon hapšenja, portparol Affinityja rekao je da firma nije povezana sa navodnim falsifikovanjem i da preispituje projekat.
Da li će Kushner tražiti odštetu
Kako navodi Forbes Srbija, do sada je potpisan samo osnovni ugovor o zajedničkom ulaganju, dok su ostali ugovori, o funkcionisanju firme i zakupu zemljišta, još uvijek u fazi nacrta.
Raskid ugovora moguć je samo u slučaju neispunjavanja prethodnih uslova, kao što su formiranje zajedničke kompanije, usklađivanje poslovnog plana, pribavljanje svih potrebnih odobrenja i uklanjanje prepreka na parcelama.
S obzirom na to da kompanija još nije osnovana, a zemljište nije dato u zakup zbog postojećih tereta na parcelama, jedini osnov za raskid u ovom trenutku jeste neispunjavanje prethodnih uslova.
Ugovor predviđa da država, u slučaju raskida, mora strateškom partneru nadoknaditi troškove raskida, koji obuhvataju sve projektne troškove, uz dodatnih milion eura. Također, partner ima pravo da traži odštetu ukoliko se ispostavi da su pojedine garancije države neistinite ili neispunjene, na primjer, da zemljište nije u državnom vlasništvu, da na njemu postoje tereti ili da su objekti uklonjeni nezakonito.
Međutim, u ugovoru postoji i dodatna garancija koja se pokazuje problematičnom u kontekstu slučaja Generalštaba. Njome se država obavezala da su sva odobrenja i saglasnosti nadležnih organa, neophodna za zaključenje ugovora, izdata zakonito i da su u trenutku potpisivanja bila na snazi.
Ta garancija dovodi se u pitanje zbog sumnji Tužilaštva da je ukidanje statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba izvršeno na osnovu dokumenta koji nije donesen u skladu sa propisanom procedurom. Pokretanje krivičnih postupaka pomenutih funkcionera otvorilo je pitanje da li su sva odobrenja na koja se država pozvala zaista bila pravno valjana.
Ipak, konačna ocjena zavisi od tumačenja posebnog zakona (lex specialis) koji je donesen kako bi se projekat realizovao. Ukoliko se prihvati stav da je tim zakonom ukinuta potreba za formalnom odlukom Vlade o skidanju zaštite sa Generalštaba, tada se ni sporna dokumentacija ne može koristiti kao osnov za raskid ugovora niti za potraživanje odštete. U tom slučaju, ugovorna garancija ostaje na snazi bez obzira na krivičnu istragu koja se vodi o načinu na koji je zaštita prethodno ukinuta.
Hoće li projekat preuzeti investitori UAE
Nakon istupanja Kushnera, potencijalni nasljednici koji bi se mogli uključiti u ovakav projekat su investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prije svega Mohamed Alabar, koji je i ranije figurirao kao Kushnerov partner u ovom poduhvatu. Prema Forbes Srbija, takav scenario djeluje logično, s obzirom na to da je projekat Generalštaba po strukturi sličan modelu primijenjenom u projektu „Beograd na vodi“.
Ipak, iz Forbes Srbija upozoravaju da treba imati u vidu da je kompleks Generalštaba već jednom bio ponuđen investitorima iz arapskih zemalja, a kako su važan politički partner Sjedinjenih Američkih Država, teško je očekivati da bi se upustili u projekat iz kojeg su se Amerikanci povukli upravo zbog brojnih problema koji su ih pratili.
Amela Hasanbašić
