Ako se ostvari Macronova najava Francuska bi bila prva zemlja iz G7 koja je priznala palestinsku državu – ko je to prije nje učinio
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na svojoj mreži X najavio je kako će njegova zemlja priznati Palestinu kao nezavisnu državu. Zvanično priznanje trebalo bi se desiti u septembru na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
„Potrebno nam je trenutno primirje, oslobađanje svih talaca i masovna humanitarna pomoć za ljude u Gazi“, napisao je Macron.
Ova najava je znakovita. Francuska ne bi bila prva zemlja koja je priznala Palestinu, jer do sada je to prije nje učinilo više od 130 članica Ujedinjenih nacija, međutim, Francuska bi bila prva zemlja iz G7 (sedam najvećih ekonomija svijeta), koje su to učinile.
Reakcija Trumpa
Na ovu izjavu očekivala se reakcija američkog predsjednika, Ujedinjenog Kraljevstva, kao i nekoliko zemalja iz EU, ponajviše Njemačke i Italije.
Trump je prije odlaska u petodnevnu posjetu Škotskoj, u svom stilu kazao kako Macronova objava “nije bitna”.
“On je vrlo dobar momak. Sviđa mi se, ali ta izjava nema težinu. Evo dobrih vijesti – ono što on kaže nije važno. To neće ništa promijeniti”, naglasio je.
Mnoge zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, nekoliko evropskih država i Australiju, formalno nisu priznale Palestinu i različito govore o toj mogućnosti.
„Jako sam za državu Palestinu, ali nisam za to da se prizna prije njenog osnivanja“, izjavila je italijanska premijerak Giorgia Meloni za La Repubblicu, prenio je Reuters.
Italija za sada održava posebnu kancelariju unutar svoje ambasade u Jerusalemu, koja je u redovnom kontaktu s palestinskim vlastima.
Od italijasnkog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija se moglo čuti i to da njegova zemlja zagovara priznavanje palestinske države, ali da ta država mora priznati Izrael, kao i da izrael prizna nju, što je, ako se u obzir uzmu trenutne okolnosti na terenu, teško zamislivo u neko skorije vrijeme.
U petak je više od trećine zastupnika u britanskom parlamentu potpisalo pismo u kojem pozivaju premijera Keira Starmera da slijedi Macronov primjer i prizna Palestinu.
Kakav stav zauzima Velika Britanija i drugi
Starmer je rekao da, iako je “nedvosmislen” u vezi s priznavanjem palestinske države, to će učiniti samo u vrijeme “maksimalne koristi za poboljšanje života onih koji pate”. To znači da Velika Britanija neće priznati palestinsku državu dok se ne uspostavi prekid vatre s povratkom talaca od 7. oktobra i dok se ne obnovi humanitarna pomoć u Gazi, prenosi The Times i navodi kako prema riječima visokorangiranog zvaničnika, unutar vlade postoji zabrinutost da bi bilo kakav potez ka priznanju u vrijeme posjete Donalda Trumpa mogao ugroziti osjetljive trgovinske pregovore između Londona i Washingtona. Starmer bi se s bivšim američkim predsjednikom trebao sastati u ponedjeljak na njegovom golf terenu u škotskom Turnberryju.
U saopćenju objavljenom nakon razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, Starmer je jasno dao do znanja da u ovoj fazi neće biti nikakvih zvaničnih najava, navodi The Times.
Do marta ove godine 147 od 193 članice Ujedinjenih nacija službeno su priznale Državu Palestinu, što je blizu 75 % članica UN‑a. Sa najavom Francuske o formalnom priznanju, od septembra bi ih trebalo biti 148 zemalja.
Do sada su priznavanja dolazila uglavnom od zemalja iz Srednjeg istoka, Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba.
Među zemljama G20 Palestinu su priznale Argentina, Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Turska i Španija.
Među državama koje su u jeku izraelskog uništenja Gaze, 2024. i 2025., formalno objavile priznanje su Armenija, Slovenija, Irska, Norveška, Španija i nekoliko karipskih zemalja (Bahami, Trinidad i Tobago, Jamajka, Barbados).
Deklaracija o nezavisnosti
Palestina je svoju nezavisnost proglasila 15. novembra 1988. godine, kada je na kraju sjednice Nacionalnog vijeća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), održane u Alžiru, tadašnji lider Jaser Arafat pročitao Deklaraciju o nezavisnosti, koju je napisao palestinski pjesnik Mahmoud Darwish, Bio je to dokument koji poziva na slobodu, dostojanstvo i pravo palestinskog naroda na vlastitu državu.
BiH je priznala Palestinu 27. maja 1992. godine, dok su diplomatski odnosi uspostavljeni ubrzo nakon što je BiH primljena u UN.
Kada je o UN-u rječ, Palestina još uvijek nije njegova punopravna članica, već ima status posmatrača, što joj je odobreno 2012. godine glasanjem u Generalnoj skupštini UN-a.
Zašto je važno vratiti se u 1922. godinu?
Razumjeti važnost ovog pitanja traži pogled u prošlost, a on seže do 1922. godine, kada je Palestina bila jedna od bivših osmanskih teritorija koje je Liga naroda te godine stavila pod britanski mandat. Dok su druge teritorije kasnije postale nezavisne države, Palestina nije. Britanci su pod mandatom podržavali osnivanje nacionalnog doma za Jevreje, prema Balfourovom pismu iz 1917. godine. Tokom mandata, od 1922. do 1947, veliki broj Jevreja je došao u Palestinu, posebno zbog progona u Evropi.
Od 1947. godine ovo pitanje iz britanskih prešlo je u ruke Ujedinjenih nacija. UN je predložio podjelu Palestine na dvije države – jednu za Jevreje i jednu za Arape, dok bi Jerusalem imao poseban međunarodni status.
Izrael je 1948. godine proglasio nezavisnost, što je izazvalo rat sa susjednim arapskim državama. Izrael je osvojio oko 77% teritorije nekadašnje mandate Palestine, uključujući veći dio Jerusalema. Više od polovine palestinskog arapskog stanovništva je tada pobjeglo ili protjerano.
Jordan i Egipat su kontrolisali ostatak teritorije. Godine 1967., u novom ratu, Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jerusalem, te ih anektirao. Rat je doveo do novog velikog iseljavanja Palestinaca.
Ujedinjene nacije su donijele rezolucije koje pozivaju na povlačenje Izraela s okupiranih teritorija, pravedno rješenje za palestinske izbjeglice i trajni mir. Generalna skupština UN-a je 1974. godine potvrdila pravo Palestinaca na samoopredjeljenje i nezavisnost, te 1975. dala Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji (PLO) status posmatrača u UN-u.
