Afera Dieselgate: Kako je nekadašnji moćni šef Volkswagena ostao izvan presude
Nakon skoro četiri godine sudskog procesa, Okružni sud u Braunschweigu u Njemačkoj osudio je danas (ponedjeljak) četvoricu bivših rukovodilaca Volkswagena za prevaru u aferi “Dieselgate”.
Dvojica rukovodilaca osuđena su na višegodišnje zatvorske kazne, dok su druga dvojica bivših zaposlenika dobila uslovne kazne.
Kako prenosi Deutsche Welle (DW) bivši šef razvoja dizelskih motora, osuđen je na četiri i po godine zatvora, dok je bivši šef elektronike pogonskog sistema dobio kaznu od dvije godine i sedam mjeseci zatvora.
Winterkorn nije osuđen
Najviše rangirani optuženi, bivši član Upravnog odbora Volkswagena zadužen za razvoj, osuđen je na godinu i tri mjeseca uslovne kazne, a bivši šef odjela dobio je godinu i deset mjeseci uslovne kazne.
Tužilaštvo je tražilo kazne zatvora u trajanju između dvije i četiri godine, smatrajući da je uslovna kazna primjerena samo u jednom slučaju, dok je odbrana s druge strane insistirala na tri oslobađajuće presude i jedno upozorenje.
Jedini koji je, zasad, izbjegao pravosudnu osudu je Martin Winterkorn, nekadašnji izvršni direktor Volkswagena i čovjek čije je ime, u vrijeme skandala, bilo sinonim za njemačku automobilsku moć. Suđenje protiv, danas 78-godišnjeg Winterkorna, formalno je razdvojeno zbog, kako je objašnjeno, zravstvenih razloga. Njegovo zdravstveno stanje navodno je vrlo loše i ne zna se hoće li i kada proces biti nastavljen.
Kako piše DW bivši izvršni direktor prvobitno je trebao biti suđen zajedno s četvoricom optuženih, ali je postupak protiv njega obustavljen iz zdravstvenih razloga prije nego što je počeo u septembru 2021.
Winterkorn se od tada pojavljivao na sudu i kao svjedok i kao optuženi, više puta negirajući bilo kakvu odgovornost za skandal.
Šta je afera Dieselgate
U danima kad je Volkswagen bio perjanica evropske industrije, Winterkorn je važio za najmoćniheg čovjeka evropske automobilske industrije.
Podsjećamo, Dieselgate je afera u kojoj je Volkswagen (a kasnije i druge automobilske kompanije) namjerno instalirao softver u svoje dizelske automobile kako bi manipulisao vrijednostima emisija u dizel automobilima, ne bi li ih uskladio sa zakonskim odredbama u SAD-u. Ovaj softver je detektovao kada se automobil testira u laboratorijskim uslovima i automatski uključivao režim smanjene emisije azotnih oksida (NOx), dok su u stvarnim uslovima vožnje emisije bile do 40 puta više od dozvoljenih granica.
