Milijarder testira ideju univerzalnog dohotka: Šta bi se dogodilo kada bi svi na svijetu dobijali besplatan novac, redovno i bez ikakvih uslova?
Istorijska studija OpenResearch-a pruža više podataka o prednostima univerzalnog osnovnog dohotka, omiljenog rešenja osnivača OpenAI-a za budućnost u kojoj vještačka inteligencija preuzme poslove.
Tokom proteklih osam godina, eksperimentalni projekat koji finansira milijarder, suosnivač i izvršni direktor OpenAI-a, Sam Altman, tiho je testirao utopijsku ideju: Šta bi se dogodilo kada bi svi na svijetu dobijali besplatan novac, redovno i bez ikakvih uslova?
„Univerzalni osnovni dohodak“ bio je jedan od prvih koncepta koje je istraživao OpenResearch, laboratorija za ambiciozne projekte povezana sa OpenAI, kojoj je Altmen lično doprinio desetinama miliona dolara u nastojanju da oblikuje budućnost koju vidi kao neizbježno poremećenu vještačkom inteligencijom. Sada projekat objavljuje rezultate opsežne studije koja je kumulativno dodijelila 45 miliona dolara hiljadama ljudi širom Amerike, u onome što je nazvano „najobuhvatnijom studijom“ ikada o zagarantovanom prihodu.
Trogodišnja studija
Rezultati studije podijeljeni su u dva rada, koje je objavio Nacionalni biro za ekonomska istraživanja. Ovo su prvi od nekoliko radova koje OpenResearch planira da objavi, detaljno opisujući trogodišnju studiju u kojoj je 3.000 učesnika u Teksasu i Ilinoisu nasumično odabrano da prima stipendiju od 1.000 dolara ili 50 dolara mjesečno. Cilj istraživanja bio je da se sazna kako bi se naši životi promijenili kada bismo dobijali malu bezuslovnu naknadu. Njeni početni nalazi otkrivaju da su ljudi koji su primili ovaj novac uglavnom trošili na osnovne potrebe, medicinsku njegu i pomaganje drugima. Predstojeći radovi fokusiraće se na teme kao što su djeca, mobilnost, kriminal i politika.
Tokom studije, istraživači su prikupljali podatke putem telefonskih i online anketa, intervjua i dnevnika, kao i iz izvora trećih strana kao što su obrazovni zapisi i kreditni izvještaji. Takođe su uzimali uzorke krvi od voljnih učesnika kako bi pratili promjene u određenim zdravstvenim biomarkerima. Kada završe analizu, tim se nada da će deidentifikovati i javno podijeliti svoj skup podataka. „Naš cilj je da samo proizvedemo podatke i učinimo ih dostupnim u bilo kojem obliku koji najbolje odgovara ljudima, i to što je moguće šire“, rekla je za Forbes Elizabeth Rhodes, direktorka OpenResearch-a.
Njihov poduhvat nije prvi koji mjeri koristi zagarantovanog prihoda, ali studija OpenResearch-a je na većem kraju nekoliko desetina pilot programa širom svijeta. Najveća je 12-godišnja studija u Keniji koja je započeta 2017. godine, a finansira je filantropska organizacija GiveDirectly. Zemlje kao što su SAD i Kanada takođe su flertovale sa ovim konceptom. Od 1980-ih, stanovnici Aljaske primaju godišnje isplate generisane od naftnih i gasnih tantijema države. Prošle godine, Californija je pokrenula svoj prvi javno finansirani test zagarantovanog prihoda, koji će ciljati bivše štićenike.
Karl Widerquist, istoričar osnovnog dohotka i profesor na Univerzitetu Georgetown u Kataru, rekao je da trenutno doživljavamo „treći talas pokreta za osnovni dohodak“ nakon što smo svjedočili njegovom rastu popularnosti u različitim vremenskim periodima tokom više decenija.
OpenResearch ga je kontaktirao prije nekoliko godina kako bi dao mišljenje o studiji koja još nije bila započeta i rekao je za Forbes da su izabrali „pristojne iznose“ za istraživanje. Sada želi da federalna vlada krene naprijed sa implementacijom osnovnog dohotka. „Imamo mnogo podataka o tome šta osnovni dohodak može učiniti. Samo se ne slažemo da li želimo da se to dogodi“.
Rješenje za siromaštvo
Altmen je više puta rekao da vidi univerzalni osnovni dohodak kao rješenje za siromaštvo, još od vremena kada je bio predsjednik startap akceleratora Y Combinator. U blogu od prije skoro 10 godina, uputio je jedinstven apel istraživačima. „Želimo da finansiramo studiju o osnovnom dohotku“, napisao je. „Intrigira me ova ideja već neko vrijeme, i iako je bilo mnogo diskusija, ima vrlo malo podataka o tome kako bi to funkcionisalo“.
Nedavno su osnovni dohodak propagirali tehnolozi iz Silicijumske doline koji ga vide kao lijek za ljudsku nezaposlenost uzrokovanu automatizacijom. „Biće neophodan“, rekao je Elon Musk 2017. godine, jer „bit će sve manje poslova koje robot ne može bolje da obavi“. (Ove godine je promijenio mišljenje, rekavši „Nećemo imati univerzalni osnovni dohodak. Imaćemo univerzalni visoki dohodak“, bez objašnjavanja razlike). Altman je nazvao to „očiglednim zaključkom“ svoje predikcije da će „kompjuteri zamijeniti efektivno svu proizvodnju.“
Neki tehnolozi ostaju skeptični. Računarski naučnik i „kum virtuelne realnosti“ Jaron Lanier održava prijateljski nesporazum sa Altmenom i drugima koji su podržali AI-subvencionisanu socijalnu pomoć. Lanijer je za Forbes rekao da, u pokušaju stvaranja egalitarnijeg društva, osnovni dohodak rizikuje centralizaciju ovog toka bogatstva.
Pretpostavljajući da je superinteligencija tik iza ugla, „volio bih da vidim ljude kako postaju ponosni davaoci podataka u novoj ekonomiji“ kao izlaz iz ove plutokratske situacije, rekao je. U međuvremenu, brine ga da su tehničari poslali poruku da će klasa ljudi uskoro biti zastarjela. „Ljudi neće reći ‘Tako ste ljubazni,’ reći će, ‘Mrzim vas, govorite mi da ste vi potrebni, a ja nisam i zavisim od vaše velikodušnosti“.
Rhodes je odbila da komentariše Altmanov pogled na svijet i kako je on mogao oblikovati studiju, napominjući da studija nije bila zamišljena da bude preskriptivna. „Ne postoji jedno ‘Evo jednog rješenja’ za bilo koji izazovan problem“, rekla je. „Nikada ne postoji jedno rješenje.“
Nemoguće izbjeći Altmanove prste
Ali Altman je poznat po tome što je svoje vizije pretvorio u stvarnost, ponekad po velikoj cijeni, karakteristika koja ga je učinila polarizujućom figurom u tehnologiji. On je 2019. osnovao Worldcoin, kompaniju za kriptovalute sa skeniranjem oka, za koju je tvrdio da će stvoriti „kolektivnu globalnu valutu koja će biti pravedno raspodijeljena što većem broju ljudi“. Projekat je daleko od cilja da prikupi milijardu korisnika i suočio se sa nizom kontroverzi. Sada kada upravlja najmoćnijom AI kompanijom u svijetu, teško je zamisliti da čak i najdobronamjerniji istraživački projekat pobjegne iz njegove sfere uticaja.
A tu su i stvarne povezanosti. OpenResearch i OpenAI dijele DNK, jer AI kompanija tvrdi da je podržana donacijom laboratorije. Takođe su povremeno dijelili osoblje – bivši glavni pravnik i jedna osoba koja je istovremeno obavljala različite uloge na svakom radnom mjestu. Prošle godine, istraživač povezan sa OpenResearch i OpenAI bio je koautor studiju o efektima AI na tržište rada.
OpenResearch je rekao da su, budući da su obje organizacije osnovane u isto vrijeme, ovo bile očigledne prilike za saradnju. Konačno, laboratorija ima samo dva člana odbora: Jedan od njih je Altman; drugi je Chris Clark, bivši šef neprofitnih i strateških inicijativa OpenAI-a.
Claerk je napustio AI kompaniju ranije ove godine, rekavši da želi da „posveti više vremena ljudima i projektima do kojih mi je duboko stalo izvan OpenAI-a“, izvijestio je The Information u maju. On ostaje COO OpenResearch-a, gdje nastavlja da upravlja operacijama na visokom nivou širom organizacije.
OpenAI i Altman nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Podrška drugih bogataša
Nakon završetka doktorata iz socijalnog rada i političkih nauka na Univerzitetu u Michiganu, Rhodes je odgovorila na Altmanov oglas za posao iz 2016. godine, „nikada nije čula za Sama ili Y Combinator ili bilo šta slično“. Altman je zaposlio te godine, čineći je jednom od prvih zaposlenih u YC Research-u, koji će kasnije postati OpenResearch.
Laboratorija je osnovana da razvije dugoročne projekte koji postavljaju otvorena pitanja. Takođe je ugostila humanistički tehnološki centar koji je vodio pionir računarske tehnologije Alan Kay i projekat „boljih gradova“. Najviše se istakla time što je podržala tim stručnjaka za vještačku inteligenciju koji su izgradili OpenAI na njihovom početku.
Od pokretanja 2015. godine, OpenResearch i njegovi entiteti prikupili su oko 60 miliona dolara finansiranja. Deset miliona dolara došlo je iz neprofitnog ogranka OpenAI-a, dok je Altman donirao 14 miliona dolara kroz kreditnu liniju od 25 miliona dolara sa laboratorijom, prema nedavnim poreskim izvještajima. Ostala podrška uključuje suosnivača Twittera i zagovornika osnovnog dohotka Jacka Dorseya, koji je dao 15 miliona dolara kroz svoju humanitarnu fondaciju Start Small, i suosnivača GitLab-a Sida Sijbrandija, koji je doprinio sa 6,5 miliona dolara. Kroz neke od svojih istraživača, projekat je takođe primio oko 1,1 milion dolara u grantovima od Nacionalnog instituta za zdravlje i Nacionalne naučne fondacije.
Laboratorija – koja broji šest stalno zaposlenih, šest volonterskih akademskih partnera i 17 volonterskih članova savjetodavnog odbora – namjerno se držala nisko kako bi izbjegla sjenku svojih donatora. Ali privukla je pažnju prije nekoliko godina nakon pokretanja dva pilot programa osnovnog dohotka u Oaklandu, Californija, koji su imali za cilj da iznesu probleme koji bi mogli nastati tokom budućih, većih studija.
Manje od 100 ljudi primalo je do 1.500 dolara mjesečno tokom otprilike godinu. Wired je 2018. nazvao napor sporim, i dobio je email koji je Rhodes poslala tadašnjoj gradonačelnici Oaklanda Libby Schaaf, rekavši: „Iako je to frustrirajuće za donatore, bilo je dobro sa stanovišta istraživanja“. OpenResearch je odbio da kaže ko su ti frustrirani donatori, ali je napomenuo da su pilot programi bili namijenjeni samo za bolje razumijevanje stvari kao što su regrutovanje i prebacivanje novca ljudima bez bankovnih računa.
Kako su mjereni rezultati
Njegova najnovija studija sa 3.000 učesnika trajala je od novembra 2020. do prošlog oktobra, a skoro 40.000 ljudi je odgovorilo na 1,1 milion promotivnih poštanskih poruka poslatih na adrese u Teksasu i Ilinoisu. Prijavljeni između 21 i 40 godina sa prihodima domaćinstva koji ne prelaze 300 posto federalnog nivoa siromaštva izabrani su u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima. (U svom originalnom pozivu, Altman je rekao da traže da upišu ljude „koji su motivisani i talentovani, ali potiču iz siromašnih sredina“). Trećina je nasumično odabrana da prima 1.000 dolara mjesečno, dok je preostala kontrolna grupa primala 50 dolara mjesečno.
Jedna učesnica, Cara, imala je dijagnostikovan rijetki nervni poremećaj koji je sprečavao da radi. Bili su na kratkotrajnom invaliditetu, prodali su svoje stvari i čak postavili GoFundMe stranicu kako bi sastavili kraj s krajem. „Bilo je to kao osjećaj gubitka sposobnosti da se brinete o sebi,“ prisjetili su se u intervjuu koji je snimio i podijelio OpenResearch. Cara je bila dodijeljena grupi za ispitivanje sa 1.000 dolara i rekla je da su mjesečne isplate „smanjile paniku za nekoliko stepenika“.
Najširi zaključak studije bio je da novac stvara fleksibilnost – da se bude selektivniji u traženju posla, da se dobije medicinska njega ili da se pomogne članu porodice sa njihovim računima. Novčani transferi doveli su do toga da učesnici troše više na osnovne potrebe poput hrane, stanarine i prevoza, pokazali su rezultati.
„Ono što me najviše iznenadilo bilo je to što je [u poređenju sa kontrolnom grupom od 50 dolara] najveće povećanje potrošnje bilo na finansijsku podršku drugima“, rekla je Karina Dotson, menadžerka za istraživanje i uvide u OpenResearch-u. Dotson je rekla da su učesnici izvještavali o korišćenju sredstava za davanje poklona i zajmova, doniranje u dobrotvorne svrhe ili za pomoć rođacima. „I to je bilo posebno izraženo za primaoce sa nižim prihodima u našoj populaciji, za koje znamo iz postojeće literature da je vjerovatnije da imaju prijatelje sa niskim prihodima“.
Tim je takođe tražio dozvolu za uzimanje uzoraka krvi, što je učinilo 1.206 učesnika. Mjerili su biomarkere kao što su holesterol, rizik od dijabetesa i hipertenzija, ali nisu primijetili značajne promjene. „Lično, nisam očekivala da ćemo u tako kratkom roku vidjeti stvarnu promjenu u fizičkom zdravlju“, rekla je Rouds. „Posebno kod ove populacije koja je možda imala ograničen pristup njezi dugo vremena“. Ono što su istraživači primijetili bila je mala vjerovatnoća da će neko potražiti zdravstvenu njegu, kao što je posjeta stomatologu.
Ideja se širi
Druge tehnološke kompanije se uključuju u davanje besplatnog novca; Google je finansirao studiju o osnovnom dohotku i beskućništvu koja će uskoro biti sprovedena u oblasti Zaliva. OpenResearch je takođe doprinio svojom ekspertizom kako bi pomogao predstavnicima države Ilinois da usvoje zakon 2019. godine koji sprečava učesnike u studijama novčanih transfera koje nisu finansirane od strane vlade da izgube svoje postojeće beneficije.
Nije jasno da li Altman planira da nastavi sa finansiranjem istraživanja osnovnog dohotka. OpenResearch je podržao druge projekte koji su na kraju obustavljeni, kao što je platforma za promociju kliničkih ispitivanja za kovid-19. Rekli su da će nastaviti sa prikupljanjem novca kako bi produžili svoj rad na novčanoj pomoći i možda započeli istraživanje medicinske nejednakosti. Ranije ovog mjeseca, OpenAI je najavio partnerstvo sa velnes kompanijom Thrive Global za izradu personalizovanog AI zdravstvenog trenera.
U međuvremenu, Altmanovi pogledi na osnovni dohodak izgleda da se razvijaju. Prije nekoliko mjeseci, iznio je novu ideju za čovječanstvo: finansijske dividende koje bi „svi“ dobijali od velikih jezičkih modela kao što je ChatGPT. Nije objasnio kako ili zašto bi to funkcionisalo, ali je odlučio da ga nazove „univerzalna osnovna računarska sposobnost.“
Autor: Sarah Emerson, Forbes
OpenAI Founder Sam Altman Gave Thousands Of People Free Money. Here’s What Happened
