Kako je Zapad odlučio ruskim novcem pomoći Ukrajinu?
Novac od ruskih finansijskih sredstava zamrznutih u Evropi uskoro će početi da stižu Ukrajini, dajući Kijevu poticaj dok se bori i da se suprotstavi napredovanju moskovskih trupa. Sada, Zapad pokušava da taj novac pretvori u podršku.
Ministri finansija Grupe sedam naprednih ekonomija raspravljaju u petak o novim načinima korištenja prihoda od nekih 260 milijardi eura (282 milijarde dolara) ruskih deviznih rezervi koje su zamrznule zapadne zemlje nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Sastanak G7 u Italiji dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je Rusija izvršila iznenadni napad na ukrajinski sjeverni region Harkova. Kako se napadi Rusije intenziviraju, zapadni lideri su pod sve većim pritiskom da isporuče vojnu pomoć opterećenim oružanim snagama Kijeva.
“Od vitalnog je značaja i hitno da zajednički pronađemo način za otključavanje vrijednosti ruske suverene imovine koja je imobilizirana u našim jurisdikcijama u korist Ukrajine”, rekla je američka ministrica finansija Janet Yellen tokom govora u utorak u Frankfurtu u Njemačkoj.
Prijedlog koji navodno ima najširu podršku zvaničnika SAD i EU uključuje pozajmljivanje čak 50 milijardi dolara Ukrajini, koristeći buduću neočekivanu dobit od ruske imovine koja se drži u Evropskoj uniji kao kolateral.
Plan bi „u suštini unaprijedio taj tok prihoda od kamata od imovine… (kroz zajam) date Ukrajini“, rekla je Yellen za Sky News u intervjuu ove sedmice. „Ukrajina ima značajne potrebe, a važna je mogućnost prikupljanja značajnih resursa za pomoć Ukrajini“, rekla je ona.
Ministri finansija G7 nadaju se da će se dogovoriti o putu naprijed koji može biti potpisan kada se predsjednik Joe Biden i drugi lideri sastanu na samitu u Italiji sljedećeg mjeseca.
Plan prestaje sa potpunom zapljenom imovine. EU je zabrinuta da bi takav potez obeshrabrio druge zemlje da zadrže svoju imovinu u bloku. Većina zamrznutog ruskog novca drži se u Evropi, a euro je druga po važnosti svjetska valuta nakon američkog dolara.
Prijedlog je “na pola puta do potpune zapljene”, rekao je za CNN Lee Buccheit, veteranski stručnjak za državni dug i počasni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Edinburgu.
Od 3 do 50 milijardi dolara?
Otprilike dvije trećine imobilizirane imovine Rusije, ili oko 210 milijardi eura (228 milijardi dolara), nalazi se u EU, uglavnom u Euroclear-u, finansijskoj instituciji sa sjedištem u Belgiji koja čuva imovinu sigurnim za banke, berze i investitore.
Nakon višemjesečnih diskusija, EU je u utorak formalno usvojila sporazum kojim se koristi neočekivani profit koji Euroclear ostvaruje reinvestiranjem gotovine generisane tim sredstvima — kao što su isplate kupona na obveznice. Zapadne sankcije znače da se kuponska plaćanja i sredstva koja dospijevaju ne mogu slati Rusiji.
Prema sporazumu sa EU, između 2,5 i 3 milijarde eura (2,7-3,3 milijarde dolara) ove zarade će se godišnje slati Kijevu. Prva isplata biće izvršena u julu, a 90% će biti namijenjeno za naoružanje i vojnu opremu.
Podjela sredstava će se revidirati svake godine počevši od januara 2025, uz opciju da se potrošnja preusmjeri na obnovu ukrajinske ekonomije razorene kako se njene potrebe budu mijenjale.
“EU je odabrala put naprijed koji je pravno ispravan i fleksibilan tako da se može prilagoditi najhitnijim potrebama Ukrajine”, rekao je evropski komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis u izjavi u utorak.
Za razliku od kap po kap finansiranja dogovorenog od strane EU, prijedlog o kojem raspravlja G7 mogao bi odmah donijeti mnogo veći paušalni iznos.
Reuters je izvijestio da je Yellen u četvrtak rekla da su ministri G7 razgovarali o cifri od 50 milijardi dolara, ali još nije bilo dogovora o tome koliki bi trebao biti zajam sa zalogom.
Još veći ček?
Osim zaplijene imovine ili pozajmljivanja novca Kijevu uz kamatu koju zarade, postoji i treća opcija koju bi Zapad mogao razmotriti — takozvani zajam za reparacije.
Prema ovom pristupu, Ukrajina bi pozajmila novac od sindikata saveznika, uključujući članice G7, i založila bi se kao kolateral svoje potraživanje za reparacije — ili kompenzaciju — protiv Rusije. Ovo bi Kijevu dalo pristup mnogo većoj količini novca od korištenja budućih ili trenutnih neočekivanih prihoda od ruske imovine.
„Ukrajina ima potraživanje od Rusije za reparacije — pravno, to je nesumnjivo — i zapravo bi monetizirala dio tog potraživanja obećavajući da će osigurati ovaj zajam od G7“, rekao je Buchheit, stručnjak za dugove.
Ako Rusija ne plati reparacije, onda bi G7 bila u poziciji da iskoristi skup zamrznutih sredstava kako bi povratila vrijednost svog kredita Ukrajini, dodao je.
Ovaj mehanizam također osigurava da Rusija plati dio kolosalnog računa za obnovu Ukrajine, koji je Svjetska banka stavila na 486 milijardi dolara u narednoj deceniji.
Bez promjene režima u Rusiji, Putin nikada neće platiti reparacije, rekao je Buccheit. “Ovih 300 milijardi dolara je vjerovatno jedini doprinos koji će Rusija ikada dati za plaćanje reparacija za ono što je učinila Ukrajini.”
