Atlantic Grupa u Srbiji kažnjena jer je s konkurentima krojila cijenu kafe: Otkrile ih poruke u mobitelima

BIZNIS Forbes Srbija 1. mar 2024. 14:00
featured image

1. mar 2024. 14:00

Uz rješenje kojim se uslovno odobrava koncentracija Atlantic Grupe i Strauss Adriatic na tržištu kafe u Srbije, Povjerenstvo za zaštitu tržišnog takmičenja Srbije je u četvrtak, 29. februara, na svojim internetskim stranicama objavilo i rješenje iz decembra 2023., o povredi tržišnog tamičenja ove dvije kompanije na tržištu kafe

Kako se navodi u obrazloženju, Povjerenstvo je utvrdilo da su firme u direktnom ili indirektnom razmjenom informacija o politici cijena i budućim veleprodajnim cijenama mljevene kafe u Srbiji dogovorile i uskladile poslovnu strategiju, što je rezultiralo zabranjenim sporazumom.

Obje firme platile su kaznu od oko 2 miliona eura – Atlantic Grupa 1,62 miliona, a Strauss Adriatic oko 400 hiljada eura.

Kako je dogovor otkriven?

Povjerenstvo je u odluci kojom je izreklo kaznu objavilo i kako je otkrilo tajni dogovor. Kako navode, tokom maja i juna 2021., proveli su analizu uslova tržišnog takmičenja na tržištu maloprodaje odabranih prehrambenih proizvoda među kojima je bila i mljevena kafa.

Uočen je visok stepen korelacije između maloprodajnih cijena dva brenda spomenutih firmi (Grand Gold kafa 200 grama i Doncafe Moment 200 grama). Početkom 2017. došlo je do istovremenog rasta cijena tih robnih marki, nakon čega do kraja promatranog razdoblja (kraj 2020.) cijene nisu značajnije padale.

Također Povjerenstvo se osvrnulo i na izjavu direktora Strauss-a prema kojoj cijena sirove kafe učestvuje s više od 90 posto u cijeni finalnog proizvoda, pa je promatrano kretanje cijena tih marki u odnosu na kretanje cijene sirove kafe na svjetskom tržištu.

U odluci se napominje da cijena na svjetskom tržištu kontinuirano pada u razdoblju 2017. do 2019. godine. Nakon toga, 2020. dolazi do oscilacija cijena, da bi 2021. došlo do njenog rasta. Također, cijene su krajem 2018. i tokom 2019. bile najniže u zadnjih 10 godina.

“S obzirom na izrazito visok udio cijene sirove kafe u cijeni finalnog proizvoda, pretpostavka je da se maloprodajne cijene mljevene kafe i cijene sirove kafe na berzi kreću u istom smjeru, odnosno da postoji pozitivna korelacija u kretanju ovih cijena. Međutim, analiza Povjerenstva pokazala je da, za razliku od kretanja cijena sirove kafe, na tržištu Republike Srbije u  2018. i 2019. godini nije došlo do smanjenja cijena mljevene kafe promatranih marki. Dakle, suprotno očekivanom ishodu, rezultati korelacijske analize pokazali su ne samo da cijene sirove kafe na svjetskom tržištu i maloprodajne cijene u Republici Srbiji nisu bile uvjetovane, već i da su se kretale u suprotnim smjerovima“, stoji u odluci.

Foto: Pixabay

Podudarnost u izjavama konkurenata

Drugim riječima, zaključeno je da cijene na srpskom tržištu u tom razdoblju nisu bile uvjetovane promjenama cijena sirove kafe na svjetskom tržištu “već su se formirale pod utjecajem drugih faktora”.

Povjerenstvo je analiziralo i medijske istupe predstavnika dviju firmi nakon 2017., te ocijenilo da postoji podudarnost u izjavama da neće biti promjena cijena te da nakon tih izjava nije bilo ni poskupljenja ni promjene cijena.

Takve izjave, korelacija u cijenama dviju marki i nedostatak korelacije između cijena robnih marki i svjetske cijene sirove kafe, kao i značajna promjena koja se dogodila u poslovanju u uslovima rasta cijena, bili su ključni signal Povjerenstvu da pokrene postupak.

“Povjerenstvo je osnovano pretpostavilo da je kretanje maloprodajnih cijena posljedica usklađenosti cjenovne politike dva najveća učesnika na veleprodajnom tržištu mljevene kafe u Republici Srbiji”, navodi se u obrazloženju. Stoga je u septembru 2021. godine pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

Predmet postupka bilo je utvrđivanje postojanja sporazuma kojim društva usklađuju poslovnu strategiju u odnosu na promjene cijena, a ne utvrđivanje dogovora o visini cijena.

Kako su se razmjenjivale informacije

Povjerenstvo navodi kako je utvrdilo da su u predmetnom postupku korištena oba mehanizma razmjene osjetljivih, komercijalnih, strateški važnih poslovnih informacija – direktna i indirektna razmjena.

“Direktna razmjena informacija između konkurenata najčešće se vrši između predstavnika firmi, dok je indirektna razmjena slanje signala i poruka putem medija. U situaciji kada konkurenti aktivno ‘gledaju i slušaju’ medijske izjave konkurenta, te izjave mogu biti sredstvo razmjene signala između konkurenata, koji indirektno pokazuju komercijalne strategije učesnika na tržištu. Naprimjer, ako bi jedan konkurent putem medija poslao poruku da postoji mogućnost poskupljenja, a drugi konkurent u odgovoru potvrdio da je takvo poskupljenje nužno (ili čak ‘neminovno’), na taj način ‘ponuda’ bi se mogla poslati i ‘prihvat ponude’ te usaglasiti stavove o tržišnom nastupu”, ističu u Povjerenstvu.

Nenajavljeni nadzori u kompanijama

Osim prikupljanja javno dostupnih podataka, povjerenstvo je provelo i nenajavljeni nadzor u poslovnim prostorijama kompanijai. Predstavnici Povjerenstva izradili su forenzičke kopije baza podataka elektronske pošte i drugih elektronskih komunikacija s kompjutera i mobilnih telefona.

Inače, Atlantic se žalio na ovakav postupak Povjerenstva te je navedeno da je kopirana korespondencija 11 osoba iz kompanije, više od 400 hiljada poruka, u kojima nisu bile samo informacije koje su bitne za istragu, već i mnoge druge poslovne informacije. 

“Uvidom u službeni mobitel Siniše Daničića, predstavnika Strauss Adriatica, utvrđeno je da se nalazi više aplikacija za dopisivanje (WhatsApp, Viber, Signal, Telegram…). Uvidom u SMS poruke kod kontakta Andreja Bele, predstavnika Atlantic Granda, pronađena je komunikacija o instaliranju aplikacije Signal. (Signal je jedna od sigurnijih aplikacija koja omogućuje enkripciju poruka, kao i nestajanje poruka, koje se brišu nakon određenog vremena)”, navodi Povjerenstvo.

Komisija se samo još jednom, na kraju rješenja, osvrnula na komunikaciju putem aplikacije Signal.

“Ostvaren je kontinuirani direktni kontakt zastupnika stranaka u postupku, ali i prelazak s komunikacije putem elektronske pošte na razne aplikacije koje imaju ugrađene mogućnosti brisanja poruka, pa se ne može tvrditi da nije bilo eksplicitne razmjene informacija, ali samo da nisu pronađeni direktni dokazi. U tom smislu Povjerenstvo je protumačilo SMS poruke na službenom mobitelu Siniše Daničića s kontaktom Andrej Bele, gdje je pronađena komunikacija o instaliranju aplikacije Signal, koja je jedna od sigurnijih aplikacija koja omogućuje enkripciju poruka, kao i automatsko brisanje poruka nakon određenog vremena”, stoji u rješenju.

Foto: Shutterstock/Baloncici

Do 2014. konkurenti su bili u tzv. cjenovnom ratu

Povjerenstvo u svojoj odluci daje i pregled istorije odnosa dviju firmi koji je doveo do saradnje. Zanimljivo je da su prije 10 godina bili potpuno drugačiji odnosi u odnosu na sadašnju situaciju.

Naime, u razdoblju od 2012. do 2014. godine trajao je  tzv. cjenovni rat između te dvije firme. Spuštanjem cijena borili su se za kupce, a na gubitku su, po svemu sudeći, bile obje strane.

Nakon toga dolazi do uspostave komunikacije između dvije firme. Povjerenstvo je pronašlo i dokaze – prepisku iz 2014. godine u kojoj se potvrđuje da je obavljen razgovor s konkurentom “koji će pratiti poskupljenje” s precizno navedenim postocima poskupljenja. Također, dotadašnji konkurenti počeli su razmjenjivati cjenovnike i održavati međusobne sastanke.

(Tekst je izvorno objavljen na Forbes Srbija.)