Studija pokazala: Električni automobili s velikom kilometražom pouzdaniji su od benzinaca

Analiza 47,4 miliona MOT testova u Velikoj Britaniji pokazala je da električna vozila nakon 145.000 do 193.000 kilometara imaju manju vjerovatnoću da će pasti na tehničkom pregledu nego benzinski automobili iste starosti.

Kupci polovnih automobila često visoku kilometražu povezuju s većim rizikom od kvarova. Međutim, nova analiza pokazuje da bi kod električnih vozila ta pretpostavka mogla biti pogrešna.

Studija konsultantske kompanije New AutoMotive, provedena za industrijsku grupu British Vehicle Rental and Leasing Association (BVRLA), analizirala je čak 47,4 miliona MOT testova i pokazala da električna vozila s većom kilometražom u pojedinim kategorijama imaju bolje rezultate od benzinskih automobila iste starosti.

Kada su vozila prešla između 90.000 i 120.000 milja, odnosno približno 145.000 do 193.000 kilometara, električni automobili imali su oko 25 posto manju vjerovatnoću da neće proći tehnički pregled.

Stopa neuspjeha kod električnih vozila iznosila je 16,5 posto, u odnosu na 22,1 posto kod benzinskih automobila.

Nakon 120.000 milja, odnosno približno 193.000 kilometara, tehnički pregled nije prošlo 16 posto električnih vozila, naspram 23,5 posto benzinskih automobila.

Kod vozila s manjom kilometražom razlika između dvije vrste pogona bila je relativno mala.

Visoka kilometraža nije nužno znak istrošenosti

Rezultati studije dolaze u trenutku kada sve veći broj električnih automobila prelazi na tržište polovnih vozila.

Mnogi od njih ranije su bili dio poslovnih flota ili leasing programa, što znači da su tokom nekoliko godina mogli preći znatan broj kilometara.

Toby Poston, izvršni direktor BVRLA-e, rekao je da je kilometraža „jedna od prvih stvari na koje ljudi gledaju pri kupovini polovnog automobila“.

Prema njegovim riječima, 60.000 ili 70.000 milja, odnosno oko 97.000 do 113.000 kilometara, može značajno utjecati na način na koji kupci doživljavaju automobil.

„Ovi podaci pokazuju da sama kilometraža ne bi trebala odvratiti potrošače. Dobro održavan električni automobil s većom kilometražom može biti izuzetno izdržljivo polovno vozilo“, rekao je Poston.

Dodao je da je tržište polovnih automobila posebno važno za širenje električne mobilnosti jer upravo ono omogućava da električna vozila postanu dostupna većem broju kupaca.

Jednostavniji pogonski sklop može biti prednost

Ben Nelmes, izvršni direktor kompanije New AutoMotive, koja je provela istraživanje, rekao je da visoka kilometraža „nije pokazatelj lošeg stanja na način na koji su kupci tradicionalno pretpostavljali“.

Prema njegovim riječima, podaci ukazuju na to da mehanička jednostavnost električnog pogonskog sklopa može postati sve značajnija prednost kako vozilo prelazi sve više kilometara.

Električni automobili nemaju klasični motor s unutrašnjim sagorijevanjem, mjenjač i niz drugih mehaničkih komponenti koje se kod konvencionalnih vozila troše i zahtijevaju održavanje.

Međutim, to ne znači da su električna vozila bez problema.

Gume predstavljaju jednu od slabijih tačaka

Studija je identificirala i područja u kojima su električni automobili imali lošije rezultate.

Posebno su se izdvojile gume.

Električna vozila imala su gotovo dvostruko više nedostataka povezanih s gumama nego benzinski automobili.

Kod starijih električnih vozila s manjom kilometražom zabilježen je i veći broj problema povezanih s trenjem kočnica. Istraživači smatraju da bi jedan od razloga mogla biti korozija nastala zbog rjeđeg korištenja klasičnih kočnica.

Električna vozila veliki dio usporavanja ostvaruju regenerativnim kočenjem, pri kojem se energija vraća u bateriju. Zbog toga se klasične kočnice koriste rjeđe nego kod automobila s konvencionalnim pogonom.

MOT ne provjerava stanje baterije

Iako rezultati studije ukazuju na dobru mehaničku izdržljivost električnih automobila s velikom kilometražom, postoji važna napomena.

MOT testovi provjeravaju zakonsku ispravnost vozila, uključujući kočnice, gume, ovjes, upravljanje i svjetla.

Međutim, MOT ne procjenjuje stanje pogonske baterije, stepen njene degradacije niti performanse punjenja.

Zbog toga bi kupci polovnog električnog automobila trebali, uz rezultate tehničkog pregleda, provjeriti i stanje baterije.

„Ovo nije argument za kupovinu rabljenog električnog vozila bez prethodnog istraživanja“, rekao je Poston.

Kupcima je preporučio da provjere historiju vozila, njegovo opće stanje, gume i zdravlje baterije, baš kao što bi kod benzinskog ili dizelskog automobila provjerili motor, mjenjač i servisnu historiju.

100.000 milja više ne mora biti crvena zastavica

Rezultati studije dovode u pitanje uvriježenu pretpostavku da automobil s više od 80.000 ili 100.000 milja, odnosno oko 129.000 ili 161.000 kilometara, automatski predstavlja rizičnu kupovinu.

Kod električnih vozila stanje pojedinačnog automobila može biti važnije od same kilometraže.

„Ono što sada možemo osporiti jeste ideja da se električni automobil s 80.000 ili 100.000 milja na satu automatski smatra istrošenim“, rekao je Poston.

Za kupce polovnih električnih automobila to znači da bi pri procjeni vozila trebalo gledati širu sliku: način korištenja, održavanje, stanje guma i kočnica, ali prije svega zdravlje baterije.

Visoka kilometraža sama po sebi, barem prema rezultatima ove analize, ne mora značiti da je električni automobil pred kraj svog korisnog vijeka.