Investicija od milijardu KM: Šta kompanija bliska Trumpovim krugovima planira u Mostaru
Nakon što je najavila svoj centralni projekat u Bosni i Hercegovini Južnu plinsku interkonekciju, američka kompanija AAFS, najavila je da planira izgradnju data centra kapaciteta 100 megavata u Mostaru.
Vrijednost projekta se procjenjuje na oko 530 miliona eura.
Tehnološka investicija
Ako se realizuje onako kako se najavljuje, bila bi ovo jedna od najvećih tehnoloških investicija u BiH. Projekat bi bio i dio šireg regionalnog trenda; u hrvatskom Topuskom američki i hrvatski investitori razvijaju projekat “Pantheon”, data i AI centar kapaciteta do jednog gigavata, čija je izgradnja planirana za 2027. godinu.
AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovan je u američkoj saveznoj državi Wyoming u novembru 2025. godine. Prvi čovjek kompanije je Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom Trumpovom mandatu. Potpredsjednik kompanije je Jesse Binnall, advokat koji je zastupao Donalda Trumpa u pravnim sporovima kojima je nakon izbora 2020. osporavan rezultat glasanja u Nevadi.
U Sarajevu je kompanija registrovana kao AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., u potpunom vlasništvu američke matične firme, na adresi u ulici Splitska 12. Na istoj adresi je 2021. godine bila registrovana firma čiji je vlasnik bio Amer Bekan, danas direktor AAFS-a za Bosnu i Hercegovinu.
Odmah nakon što je objelodanjeno da firma stoji iza projekta Južna plinska interkonekcija, pojavila su se i pitanja kako će AAFS bez ranije realizovanih infrastrukturnih projekata, moći biti jedini imenovani investitor za projekat čija se vrijednost procjenjivala i do 200 miliona dolara (samo za plinovod.) Također se upozoravalo da će građani na kraju plaćati skuplji gas.
Centralni projekat Južna plinska interkonekcija, plinovod koji bi povezao sisteme Hrvatske i BiH trebao bi smanjiti ovisnost zemlje o ruskom plinu. Međudržavni sporazum potpisali su krajem aprila u Dubrovniku hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dok je ratifikacija u toku.
Parlament Federacije BiH u aprilu je izmijenio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji i kao investitora, umjesto državne kompanije BH Gas, imenovao AAFS. U augustu je potpredsjednik AAFS Infrastructure and Energy LLC, Binnall, nakon sastanka s federalnim ministrom energetike Vedranom Lakićem, poručio da AAFS planira 50-godišnji angažman u BiH.
Plinske elektrane i aerodromi
Uz plinovod, AAFS je najavio i izgradnju tri plinske elektrane; u Mostaru, Kaknju i Tuzli, te je iskazao interes za koncesiju međunarodnih aerodroma u Sarajevu i Mostaru, uključujući i potencijalni MRO centar (centar za održavanje i popravak aviona). Ranije najavljena vrijednost ovog šireg paketa; plinovod, elektrane, aerodromi, procjenjivana je na oko 1,5 milijardi eura.
“Prvobitno smo planirali tri plinske elektrane – Mostar (krug Aluminija), Kakanj i Tuzla. Svaka po 400 MW, ukupno troše oko 900 miliona kubika plina. Četvrta bi bila manja, za data centre, posebno u Hercegovini zbog Neretve kao sistema hlađenja”, kazao je ranije za N1, Amer Bekan, direktor AAFS-a za Bosnu i Hercegovinu.
Najnovija i tehnološki najzahtjevnija stavka u AAFS-ovom portfoliju je najava izgradnje data centra snage 100 megavata u Mostaru.
Kada se sumiraju svi najavljeni projekti; plinovod, tri elektrane, ulaganja u dva aerodroma i data centar u Mostaru, ukupna vrijednost AAFS-ovog investicijskog paketa u BiH prelazi dvije milijarde eura (oko 2,3 milijarde dolara), te obuhvata tri strateška sektora: energetiku, saobraćaj i digitalnu infrastrukturu.
Šta ostaje otvoreno
Za sada je riječ isključivo o najavljenim planovima. Njihova realizacija zavisi od konačne ratifikacije međudržavnog sporazuma o Južnoj interkonekciji u Predsjedništvu i oba doma Parlamenta BiH,
osiguranja finansiranja za pojedinačne projekte, ishoda postupka dodjele koncesije u Mostaru.
Kada je riječ o projektu Južna plinska interkonekcija, Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije ranije je potvrdio da ne može biti uspješno implementiran niti radovi mogu početi dok se ne razriješi pitanje raspolaganja državnom imovinom na trasi gasovoda. Oko 30% planirane trase gasovoda prolazi direktno preko parcela koje spadaju pod državnu imovinu.
Šta su data centri i zašto su važni
Data centri su neizostavan dio digitalnog svijeta. Riječ je o masivnim, strogo osiguranim objektima ispunjenim hiljadama međusobno povezanih servera i računarske opreme koji bez prestanka obrađuju, skladište i distribuiraju sve informacije koje cirkulišu internetom.
Od rada mobilnog bankarstva, državnih e-servisa i streaming platformi, pa sve do najnaprednijih sistema vještačke inteligencije (AI), svaka digitalna operacija na svijetu fizički se izvršava unutar ovih postrojenja.
Da bi funkcionisao bez prestanka, svaki data centar prati infrastruktura: agregati i baterijski UPS sistemi koji garantuju rad čak i u slučaju nestanka struje, sisteme hlađenja, te visok stepen sigurnosti.
