Zimska panika u Evropi, zalihe plina na najnižem nivou u 13 godina

Evropa bi u hladnije mjesece mogla ući s najnižim zalihama plina u posljednjih 13 godina, upozoravaju stručnjaci, što je već izazvalo svojevrsnu „zimsku paniku“ među trgovcima energijom, piše The Guardian.

Zalihe plina u Evropskoj uniji bile su na oko 63 posto popunjenosti u posljednjoj sedmici augusta, što je znatno ispod prosjeka od oko 80 posto za kraj augusta posljednjih godina. Riječ je o jednom od najnižih nivoa zabilježenih za ovo doba godine.

Prema riječima Grega Molnara, analitičara tržišta plina i profesora, uz trenutno spor tempo punjenja skladišta, Evropska unija bi sezonu grijanja mogla dočekati sa zalihama približno petinu ispod petogodišnjeg prosjeka, odnosno na najnižem nivou od 2013. godine.

„Niski nivoi skladištenja prirodno povećavaju rizik od veće zimske volatilnosti cijena“, rekao je Molnar. Situacija bi mogla biti dodatno pogoršana hladnim vremenskim periodima ili slabim vjetrom, što bi povećalo potrošnju plina tokom zime.

Velika Britanija posebno ranjiva

Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi biti posebno izloženo tržišnim šokovima jer je jedan od najvećih potrošača plina u Evropi, dok istovremeno raspolaže nekim od najmanjih domaćih kapaciteta za skladištenje plina.

Britanija se tradicionalno oslanja na uvoz plina putem plinovoda iz Evrope ili putem tankera iz Sjedinjenih Američkih Država i s Bliskog istoka.

Chris O'Shea, izvršni direktor kompanije Centrica, vlasnika British Gasa, ove je sedmice upozorio da Ujedinjeno Kraljevstvo „gotovo nema plina u skladištu“ za predstojeću zimu.

Zalihe plina u Evropskoj uniji teško se povećavaju prema smanjenom cilju od 80 posto do početka zime, nakon što je rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana izazvao ozbiljne poremećaje u izvozu nafte i plina iz regije Perzijskog zaljeva.

Dodatni pritisak stvorili su hladan završetak prošle zime i neuobičajeno velika proizvodnja električne energije iz plina tokom ovogodišnjih evropskih toplotnih valova. U normalnim okolnostima skladišta se tokom ljeta pune, kada su potražnja i cijene niže.

Trgovci očekuju novi rast cijena

Cijene plina na evropskom tržištu ovog ljeta ostale su relativno stabilne, uz nadu da će se Hormuški moreuz ponovo otvoriti i omogućiti obnovu zaliha prije zime.

Međutim, Bjarne Schieldrop, glavni analitičar za robu u nordijskoj bankarskoj grupi SEB, smatra da se to vjerovatno neće dogoditi uskoro.

„Kao rezultat toga, evropsko tržište prirodnog plina tokom protekle sedmice zapalo je u zimsku paniku“, rekao je Schieldrop, prenosi The Guardian.

Iako se ne očekuje da će Evropa ove zime ostati bez fizičkih količina plina, trgovci računaju na znatno više cijene.

Referentna cijena plina posljednjih je sedmica porasla na trogodišnji maksimum, iznad 68 eura po megavat-satu, odnosno više nego dvostruko u odnosu na početak godine.

Cijene su naglo porasle zbog sve većeg očekivanja da će evropski kupci morati konkurisati azijskim kupcima za terete ukapljenog prirodnog plina, LNG-a, kako temperature budu padale.

Prema analitičarima Goldman Sachsa, bez ponovne uspostave izvoza plina s Bliskog istoka, referentna evropska cijena mogla bi morati porasti iznad 100 eura po megavat-satu kako bi privukla dovoljne količine LNG-a za zadovoljenje zimske potražnje.

Zapadna Evropa pod najvećim pritiskom

Zabrinutost zbog opskrbe posebno je izražena u zapadnoj Evropi, gdje su nivoi skladištenja znatno niži nego u zemljama poput Italije i Poljske. Te zemlje uspjele su napuniti svoja skladišta na više od 80 posto.

U Njemačkoj, koja raspolaže najvećim kapacitetom za skladištenje plina u Evropi, skladišta su trenutno popunjena otprilike 50 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe.

U Belgiji i Nizozemskoj, koje su direktno povezane s britanskim tržištem plina putem plinovoda, skladišta su popunjena oko 51, odnosno 45 posto.

Očekuje se da će zavisnost Ujedinjenog Kraljevstva od globalnog uvoza plina dodatno rasti kako se ubrzava pad proizvodnje iz britanskog dijela Sjevernog mora.

Norveška, koja je jedan od ključnih dobavljača plina Evropi, također bi od 2030. godine mogla početi bilježiti pad proizvodnje.

Britanska vlada zbog toga razmatra planove za direktnu finansijsku podršku domaćoj plinskoj infrastrukturi. Nakon službenih konsultacija utvrđeno je da bi domaćinstva i kompanije u narednoj deceniji mogle biti suočene s rizikom nedostatka plina, uprkos rastućem udjelu čistih izvora energije.

Mogući planovi uključuju finansijsku podršku vlasnicima skladišta plina i operaterima plinovoda kako bi održavanje i modernizacija infrastrukture ostali ekonomski isplativi i u narednim decenijama.

Britanski regulator za energetiku, Ofgem, ove je sedmice saopćio da će prosječni računi za plin i električnu energiju od oktobra porasti za 4 posto, nakon povećanja od 13 posto početkom jula, piše Guardian.

Novo povećanje posljedica je rasta cijena energije na globalnom tržištu izazvanog ratom protiv Irana.

Poruka koju tržište trenutno šalje sve je jasnija, Evropa u novu zimu ulazi s manjim sigurnosnim zalihama, većom zavisnošću od uvoza i znatno većim rizikom od naglog rasta cijena plina.