Suša udara na bh. njive, kukuruza sve manje, a na jesen bi mogli poskupjeti meso i mlijeko

Poljoprivrednici upozoravaju na ozbiljne gubitke, manji prinosi mogli bi već najesen pokrenuti novi pritisak na cijene hrane.

Na bh. njivama već se zbrajaju posljedice jednog od najtežih poljoprivrednih ljeta posljednjih godina. Visoke temperature i dugotrajna suša ostavile su ozbiljne posljedice na usjeve, a najviše je stradao kukuruz, jedna od najvažnijih kultura za domaću poljoprivredu i proizvodnju stočne hrane.

Tamo gdje nema sistema za navodnjavanje, prinosi će biti značajno manji, dok će se konačne razmjere štete moći procijeniti tek nakon završetka sezone.

Međutim, poljoprivrednici već sada upozoravaju da problem nije samo u ovogodišnjem rodu. Manje kukuruza znači manje hrane za stoku. Manje stočne hrane znači veće troškove za farmere.

A veći troškovi proizvodnje mogu se vrlo brzo preliti na cijene mlijeka, mesa i drugih proizvoda životinjskog porijekla.

Kukuruz više nije mogao čekati

Poljoprivredni proizvođači svjedoče da su zbog ekstremnih vremenskih uslova bili primorani početi skidati silažni kukuruz mnogo ranije nego što je uobičajeno.

Šaćir Mačkić kaže da bi, da su čekali redovni termin, veliki dio preostalog usjeva jednostavno izgorio.

„Biće manjak robe, sve robe. Kukuruz koji stiže u 10. mjesecu, silaža se mora dizati. Prije 15 dana počeli ljudi dizati da ne bi izgorilo i ono što je ostalo. Znači, da je ostalo do 10. mjeseca, izgorilo bi sve. Moraju prije na mjesec da dižu da bi uzeli, daj šta daš“, rekao je Mačkić.

Njegove riječi najbolje oslikavaju stanje na terenu. Poljoprivrednici više ne biraju idealan trenutak za žetvu, već pokušavaju spasiti ono što je još moguće spasiti.

To znači da će dio proizvodnje biti manji, a dio usjeva skinut prije nego što je dostigao puni potencijal.

Strah se sada širi i na stočarstvo

Problem ne završava na njivama. Kukuruz je ključna komponenta ishrane stoke, posebno kroz silažu, pa svaki veći pad prinosa direktno pogađa stočare.

Ako domaće proizvodnje ne bude dovoljno, proizvođači će morati tražiti dodatne količine hrane na tržištu.

A kada istovremeno raste potražnja, a ponuda pada, cijena gotovo uvijek ide u istom smjeru. Zato se posljedice suše mogu osjetiti mnogo šire nego što se trenutno vidi na njivama.

Farmer koji ove jeseni mora skuplje kupovati kukuruz i drugu stočnu hranu ima veće troškove proizvodnje mlijeka i mesa.

U takvoj situaciji proizvođači će se naći pred teškim izborom, smanjiti broj grla, prihvatiti gubitke ili povećati cijene svojih proizvoda.

Problemi nisu ograničeni samo na kukuruz. Štete su zabilježene i na drugim ratarskim kulturama i voću, a posebna neizvjesnost postoji i oko kasnog krompira. Rane sorte već su završile svoj ciklus i dio roda je izvađen.

Međutim, kasni krompir tek treba doći na red. „A krompir još se ne vadi, vadi se sad ovaj rani, on je prošao, rana sorta je prošla, on je svoje završio. E sad, kasni krompir, šta će biti s njim vidjećemo, to se u 10. mjesecu vadi. Trebalo bi biti skuplje, biće svakako manjak robe“, upozorava Mačkić.

Upravo ta rečenica pokazuje koliko je neizvjesna situacija. Poljoprivrednici još ne mogu precizno izračunati konačne gubitke, ali već sada očekuju da će robe biti manje.

Hoće li jesen donijeti nove cijene?

Najveće pitanje za građane je šta će se dogoditi s cijenama hrane. Za sada nije moguće unaprijed tvrditi koliko će poskupjeti meso, mlijeko, krompir ili drugi proizvodi. Ali lanac je jasan. Suša smanjuje prinose. Manji prinosi smanjuju količinu stočne hrane. Manjak stočne hrane povećava troškove stočara. Veći troškovi proizvodnje stvaraju pritisak na cijene mesa i mlijeka.

Zbog toga bi posljedice ovogodišnje suše mogle postati mnogo vidljivije tek najesen i tokom zime. Poseban problem je što se vremenski ekstremi više ne mogu posmatrati kao izolovani događaji.

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina sve češće direktno utiču na prinose, dok domaći proizvođači istovremeno moraju raditi u uslovima visokih troškova proizvodnje.

Na bh. njivama trenutno se vodi borba za svaki kilogram prinosa. Ali prava posljedica ovogodišnje suše mogla bi se pokazati tek kada poljoprivrednici počnu popunjavati zalihe za naredne mjesece.

Ako kukuruza bude manje nego što je potrebno, tržište će morati nadomjestiti razliku. Ako ga bude trebalo uvoziti po višim cijenama, trošak će se preliti na stočare. Ako stočari budu plaćali skuplju hranu, proizvodnja mlijeka i mesa postat će skuplja. A na kraju tog lanca nalazi se potrošač.

Zato ovo više nije samo priča o lošem rodu na jednoj njivi. Ovo je upozorenje da se posljedice klimatskih ekstrema mogu vrlo brzo pretvoriti u ekonomski problem za cijeli prehrambeni lanac. Kukuruz strada danas, a račun bi građani mogli plaćati već najesen.