BiH dobija sve više firmi, ali malo njih preraste u srednje i velike – profesor Papac analizira šta stoji iza trenda
Broj preduzeća u Bosni i Hercegovini porastao je sa 38.239 u 2020. godini na 56.808 u 2024. godini, pokazuju podaci publikacije “Bosna i Hercegovina u brojevima”. Najveći skok zabilježen je između 2021. i 2022. godine sa oko 39,2 hiljade na preko 49,6 hiljada. Dominaciju u strukturi domaće privrede i dalje drže mala preduzeća.
Po klasama zaposlenih, mala preduzeća u periodu od 2020. do 2024. godine zabilježila su rast sa 35.048 (91,7 %) na 53.595 (94,3 %), dok je po klasama prihoda taj broj iznosio 36. 990 (96,7 %) 2020. godine i 55.141 (97,1 %) 2024.
Iako je broj srednjih preduzeća blago rastao sa 2.228 na 2.289, njihov procentualni udio u privredi po klasama zaposlenih kontinuirano opada, sa 5,8% u 2020., na 4,0% u 2024. godini, dok po klasama prihoda bilježe rast sa 507 u 2020., na 794 u 2024. godini, odnosno sa 1,3% na 1,4%. Istovremeno, po klasama zaposlenih broj velikih preduzeća kreće se u rasponu od 381 do 402, u procentima 1,0% 2020., te 0,7% 2024.godine.
Po klasama prihoda pokazuju podaci iz publikacije, zabilježila su rast sa 104 firme u 2020., na 174 u 2024. godini, što je u procentima 0,3% udjela.
Male firme generator radnih mjesta
Komentirajući ove podatke, Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za Forbes BiH kaže da porast broja malih preduzeća ukazuje na trend u kojem sve veći broj pojedinaca u BiH kroz poduzetničke projekte i samozapošljavanje nastoji ostvariti prihode na tržištu.
“To su mahom, po prirodi stvari, ljudi koji su bili dio većih sustava i unutar njih naučili raditi jednu određenu tržišnu nišu. U njoj su pronašli sebe i priliku da ostvare rezultat na tržištu, te su jednostavno stvorili poduzetničku priču koju kasnije mogu razvijati”, pojašnjava profesor Papac.
Prema njegovim riječima, riječ je o pozitivnom trendu, gdje su male firme često veliki generatori radnih mjesta.
“Jako dobro apsorbiraju i stvaraju radna mjesta, to su samozapošljavajući projekti koji osiguravaju da svi imaju jednake prilike na tržištu. Dobra stvar za mala poduzeća jeste i to što su jako fleksibilna, vrlo se brzo prilagođavaju, lako i brzo donose odluke te su vrlo otporna na krizu. To je često i razlog zašto se u bazi dominantno uvijek stvaraju mala poduzeća, a rjeđe srednja i velika. Zapravo, ta mala poduzeća kroz procese selekcije, što tržišne, što krize, se postepeno pretvaraju u srednja i velika. Ali tek mali broj će njih to doživjeti”, ističe naš sagovornik.
Dalje navodi kako male kompanije lakše preuzimaju rizike, testiraju nove ideje i stvaraju zdraviji pritisak na tržištu. “Često su ti mali igrači ljudi koji su, nezadovoljni nečim, izašli iz velikih i srednjih sustava, prepoznali priliku i zaključili da mogu više postići sami nego kao dio velikog sustava. Zato je poželjno da broj malih poduzeća što više raste”, ističe Papac dodajući: “Prvo, to su samozapošljavajuće osobe, to su pokretači lokalnog i regionalnog razvoja, oni osiguravaju kruženje novca u zajednici i stvaranje određenih procesa. Oni su, zapravo, tvorci tih malih tržišta koja se kasnije potencijalno mogu prebaciti u srednja i velika.
Na kraju, jako je zanimljivo da ta mala poduzeća često ovise o velikim poduzećima. Oni su ti koji su svojevrsna podrška i servis velikim poduzećima, servis velikim tržištima. Uzmimo, recimo, primjer turizma, gdje se iz velikih sustava razvijaju, ako mogu tako kazati, mali igrači, odnosno iz velikih kompanijskih središta razvijaju se mali sustavi koji ih podržavaju, a s druge strane postaju ozbiljni poduzetnički projekti, samozapošljavajući sustavi.
Tako da ja smatram da je taj trend pojave malih poduzeća pozitivna pojava na našem tržištu, jer tu postoji masa ljudi koji su jednostavno prepoznali priliku na našem tržištu, koji se ne boje preuzeti određeni rizik, i na jedan određeni način neki od njih će postati srednja i velika poduzeća. Na taj način će doprinijeti razvoju gospodarstva Bosne i Hercegovine, jer svaka velika priča jednom je bila malo poduzeće.”
Globalni trendovi
Kada je riječ o prelasku malih preduzeća u srednja, kao i njihovom sporijem rastu, naša privreda ne odstupa od globalnih trendova, smatra profesor Papac.
„To je pitanje koje bi trebalo detaljnije istražiti. Mala poduzeća rastom, osvajanjem novih tržišta i stjecanjem novih kupaca postupno postaju srednja. Međutim, moramo znati da je na našem tržištu životni vijek malih i srednjih poduzeća uglavnom je u prosjeku do deset godina. Ona rijetko traju duže od deset godina i u tom periodu često doživljavaju određene transformacije; spajanja, pripajanja, nestajanja i gašenja.
Također, moramo uzeti u obzir da su mnoga od tih malih i srednjih poduzeća porodična. Zbog toga su vezana za jednu generaciju, pa već u sljedećoj ne uspijevaju preživjeti, odnosno dolazi do spajanja, pripajanja i slično.
Ja u tom trendu ne vidim ništa negativno. Bilo bi izuzetno negativno da nema poduzetničkog zamaha, da nema malih poduzeća i novih poduzetničkih ideja. Srednja poduzeća su jako osjetljiv segment. Svjedočimo tome da porodična poduzeća ulaze u drugu generaciju, a masa tih inače vrlo uspješnih firmi ne preživi prelazak u drugu generaciju, a kamoli u treću. Znači, ta srednja poduzeća jedna su vrlo osjetljiva kategorija i jednostavno ta behavioralna logika, životni vijek i naprosto mnoga od njih dolaskom u fazu srednje veličine, statističke veličine srednjeg poduzeća dolazi u fazu da jednostavno se ili gasi, ili spaja, ili pripaja nekom velikom poduzeću i tako dalje. Ne vidim tu nikakav specifičan problem i razliku u odnosu na svjetske trendove, ono što je ključno, što je dobro i pozitivno, da raste broj individualnih malih inicijativa, poduzetničkih projekata, koji jednostavno preuzimaju i određene rizike, stvaraju ideje, izlaze na tržište. To je dobar trend, a srednja poduzeća su faktički očekivan trend”, kaže on.
Velika preduzeća
Podaci iz publikacije “Bosna i Hercegovina u brojevima” pokazuju da po klasama zaposlenih u BiH je u 2024. godini poslovalo 402 velika preduzeća, dok prema klasama prihoda taj status ima svega 174 firme. Zanimljivo je i da ova dva pokazatelja u četiri godine bilježe suprotne trendove.
Kada je o velikim preduzećima riječ, profesor Papac napominje da je uvijek poželjno da ih je veći broj, jer su masovni poslodavci, kreiraju velike poslovne priče i za sebe vezuju mala i srednja preduzeća.
“Gledajte, nikad nije dovoljan broj. Uvijek je poželjno da je ta inicijativa veća. Međutim, ne može biti prevelik rast tih poduzeća jer jednostavno trebate vrijeme da se izgradi jedan projekat. Trebate i kapitalno i tržišno vrijeme, a trebate i ljude koji na našem tržištu, koliko god to izgledalo čudno, ipak nedostaju.
Taj mali rast koji se dogodio vjerovatno je rezultat transformacije određenog broja srednjih poduzeća, te spajanja i pripajanja sa malim i drugim srednjim poduzećima koja su kasnije postala velika. Ili je u pitanju jednostavna apsorpcija, razvoj iz srednjih i malih poduzeća, spajanje i pripajanje; što je sve dovelo do toga da se blago poveća broj velikih poduzeća. I to je prirodno, govori on i dodaje:
“Otprilike, statistika na tržištu Evrope kaže da je u prosjeku oko 20 do 50 godina životni vijek velikih poduzeća, dok je kod malih to u prosjeku do 10 godina. I onda se događa neka transformacija: neki nestaju, a neki se spajaju i pripajaju. Ovi koji se spajaju prelaze u kategoriju srednjih, gdje opet spajanjem dolaze u kategoriju velikih. Ali za sve to treba vrijeme. Period od 5 godina je prekratak da biste vi izgradili jedno veliko poduzeće.
