Troškovi zaduživanja vodećih ekonomija najviši od finansijske krize 2008.
Troškovi državnog zaduživanja u nekoliko razvijenih ekonomija u ponedjeljak su dostigli najviši nivo od finansijske krize 2008. godine, a u pojedinim slučajevima i od ranije, jer investitori strahuju da bi kriza na Bliskom istoku mogla održati inflaciju na visokom nivou.
Zabrinutost zbog rasta cijena i državne potrošnje povećala je troškove zaduživanja Pariza, Berlina, Washingtona, Tokija i Londona, jer investitori očekuju da bi uporna inflacija mogla dovesti do daljnjeg rasta kamatnih stopa, piše Guardian.
Prinos, odnosno kamatna stopa, na 30-godišnje francuske obveznice porastao je na najviši nivo od septembra 2008. godine, na 4,8558 posto, što predstavlja rast od jednog baznog poena, odnosno 0,01 procentnog poena, pokazali su podaci LSEG-a.
Prinos na desetogodišnje francuske obveznice dostigao je najviši nivo od juna 2009. godine, porastavši za jedan bazni poen na 4,0516 posto. Odgovarajući prinos na njemačke obveznice popeo se na najviši nivo od 2011. godine, na 3,2138 posto, što je rast od 1,5 baznih poena.
Strahovanja da će centralne banke nastaviti pooštravati monetarnu politiku kako bi spriječile da inflacija izmakne kontroli podigla su prinose na obveznice, jer su investitori tražili veći povrat za držanje državnog duga.
Tržišta ukazuju na to da će ECB povećati kamate
Tržišta novca trenutno ukazuju na gotovo 85 posto vjerovatnoće da će Evropska centralna banka (ECB) u septembru povećati kamatne stope.
Kriza na Bliskom istoku prošle sedmice podigla je cijene nafte za šest posto, dok je cijena Brent nafte dodatno porasla u ponedjeljak, u trenutku kada SAD i Iran pokušavaju okončati sukob. Donald Trump ponovo je zaprijetio bombardiranjem Omana ukoliko se ta zemlja „ispriječi“ njegovim naporima da okonča rat.
Troškovi dugoročnog zaduživanja američke vlade dostigli su najviši nivo od finansijske krize. Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice porastao je na 5,29 posto, što je najviši nivo od 2007. godine – godine kreditne krize koja je prethodila finansijskom slomu 2008.
Cijene britanskih i italijanskih državnih obveznica, koje padaju kada prinosi rastu, također su oslabile.
Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice dostigao je najviši nivo u posljednje tri decenije, jer su investitori počeli očekivati da bi Banka Japana već u septembru mogla povećati kamatne stope, pokušavajući ojačati vrijednost jena.
Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice porastao je na 2,93 posto, što je najviši nivo od septembra 1996. godine, prije nego što se blago povukao nakon što je najnoviji izvještaj o BDP-u Japana pokazao da je rast u periodu od aprila do juna bio slabiji nego što se očekivalo.
„Uporna slabost jena i inflatorni pritisci dodatno jačaju argumente za akciju, dok neizvjesnost oko načina na koji će vlada finansirati predloženo smanjenje poreza na hranu stvara još jedan sloj fiskalne zabrinutosti. Japansko tržište obveznica očigledno postaje sve manje tolerantno, a Banka Japana bi uskoro mogla biti primorana birati između podrške krhkoj ekonomiji i obuzdavanja inflacije”, rekao je Glavni tehnički analitičar kompanije IG Axel Rudolph.
