Svijet na pragu novog vala poskupljenja hrane

featured image

7. aug 2026. 12:07

Ratovi u Iranu i Ukrajini te vremenski fenomen El Niño stvaraju “savršenu oluju” visokih troškova proizvodnje i slabijih prinosa, zbog čega se svijet nalazi na pragu novog vala poskupljenja hrane, upozorio je glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Maximo Torero.

Cijene hrane bile su jedan od glavnih pokretača globalne inflacije tokom 2022. godine. Iako su ove godine za sada relativno stabilne, a u pojedinim dijelovima svijeta čak su doprinijele usporavanju rasta potrošačkih cijena nakon skoka izazvanog visokim cijenama energije, analitičari upozoravaju da bi to moglo biti samo privremeno zatišje.

Više cijene nafte, smanjene isporuke mineralnih đubriva iz regije Perzijskog zaljeva, nestašica dizela u pojedinim dijelovima svijeta te sve izraženiji ekstremni vremenski uslovi povećavaju troškove proizvodnje hrane. Prema procjenama stručnjaka, ti troškovi će se, uz određeno vremensko kašnjenje, odraziti i na cijene koje plaćaju krajnji potrošači.

Očekuje se novi rast cijena

“Vjerujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi značajnije rasti, a do kraja godine očekujem i rast cijena hrane”, izjavio je Torero u razgovoru za Reuters.

Dodao je da bi naredne godine rast mogao biti još izraženiji.

Prema njegovim riječima, potrebno je između tri i šest mjeseci da povećanje cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda bude vidljivo i u cijenama prehrambenih proizvoda na policama trgovina.

Iako su cijene pšenice, kukuruza i riže posljednjih mjeseci porasle, one još uvijek uglavnom odražavaju dobre ovogodišnje prinose, a ne očekivane probleme koji bi mogli uslijediti naredne godine.

Torero ističe da Hormuški moreuz predstavlja važan faktor rizika jer utiče na dostupnost ključnih sirovina potrebnih za poljoprivrednu proizvodnju.

Nafta je neophodna za preradu, pakovanje i transport hrane, dok je prirodni plin osnovna sirovina za proizvodnju mineralnih đubriva.

Istovremeno, šteta na ruskoj naftnoj i plinskoj infrastrukturi, nastala usljed ukrajinskih napada, dodatno je usporila izvoz dizela i prirodnog plina, što dodatno povećava troškove proizvodnje hrane.

Posljedice će osjetiti cijeli svijet

Budući da se cijene energenata i sirovina formiraju na globalnom tržištu, posljedice osjećaju gotovo sve zemlje, iako bogatije države raspolažu većim mogućnostima da finansijski pomognu svojim poljoprivrednicima.

“O ovome se govori u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Aziji”, rekao je Torero, naglašavajući da niska profitabilnost utiče na odluke poljoprivrednika o tome šta će i koliko sijati.

Iako Sjedinjene Američke Države većinu ključnih poljoprivrednih inputa proizvode same, organizacija American Farm Bureau Federation procjenjuje da bi proizvođači devet najvažnijih poljoprivrednih kultura naredne godine mogli pretrpjeti gubitke od oko 32 milijarde američkih dolara ukoliko ne dobiju dodatnu podršku savezne vlade.

Prema njihovim procjenama, nijedna od analiziranih kultura neće biti dovoljno profitabilna tokom 2027. godine.

Površine pod pšenicom i kukuruzom u svijetu već su smanjene tokom prva tri mjeseca rata u Iranu, dok su se pojedini američki proizvođači okrenuli uzgoju soje, koja zahtijeva manje mineralnih đubriva.

El Niño dodatno povećava rizike

Australija, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, očekuje da će ovogodišnja žetva ozimih usjeva biti manja za oko 21 posto. Razlozi su znatno više cijene goriva i mineralnih đubriva, ali i neizvjesnost u snabdijevanju ključnim sirovinama.

Dodatni izazov predstavlja ovogodišnji fenomen El Niño, za koji meteorolozi procjenjuju da bi mogao biti izuzetno snažan i značajno promijeniti raspored padavina u brojnim dijelovima svijeta.

Takvi vremenski uslovi mogli bi dovesti do novih poskupljenja osnovnih poljoprivrednih proizvoda te izazvati ozbiljne probleme u snabdijevanju hranom za desetine miliona ljudi.

Monsunske kiše u Indiji već kasne, a količina padavina od početka augusta ispod je višegodišnjeg prosjeka, što bi moglo smanjiti proizvodnju riže i dodatno uticati na rast cijena hrane na svjetskom tržištu.