Kina prvi put proizvodi manje od polovine električne energije iz uglja
Kina je prvi put u historiji proizvela manje od polovine svoje električne energije iz uglja, dok obnovljivi izvori energije nastavljaju povećavati udio u najvećem svjetskom elektroenergetskom sistemu.
U šest mjeseci zaključno s junom, ugalj je činio 49,7 posto kineskog energetskog miksa, izjavio je Xing Yiteng, zamjenik direktora kancelarije za razvoj i planiranje pri kineskoj administraciji za energetiku. Time je udio uglja prvi put pao ispod granice od 50 posto, nakon godina snažnog oslanjanja na ovu fosilnu sirovinu.
Istovremeno, udio obnovljivih izvora energije porastao je na rekordnih 41,2 posto, prvi put premašivši 40 posto ukupne proizvodnje električne energije. Vjetar i solarna energija zajedno činili su 24,6 posto energetskog miksa, dok ostatak čine prirodni gas i nuklearna energija.
Kineski napredak dolazi u trenutku kada Peking intenzivno ulaže u obnovljive izvore energije, posebno solarnu i energiju vjetra. Kina je već postala najveće svjetsko tržište za instalaciju obnovljivih kapaciteta, ali istovremeno ostaje najveći potrošač uglja.
Analitičari upozoravaju da pad udjela uglja ne mora automatski značiti i smanjenje njegove ukupne potrošnje. Brz rast potražnje za električnom energijom, širenje proizvodnje električnih vozila, izgradnja data centara za umjetnu inteligenciju i nastavak rasta izvoza mogli bi dovesti do toga da Kina ove godine ipak potroši više uglja nego ranije, navodi Reuters.
Kineski energetski planeri postavili su cilj da potrošnja uglja dostigne vrhunac najkasnije do 2030. godine. Istovremeno, cilj Pekinga je da energija vjetra i sunca do kraja decenije čini 30 posto ukupnog energetskog miksa.
Gao Yuhe, projektna menadžerica organizacije Greenpeace East Asia, smatra da bi Kina taj cilj mogla ostvariti i ranije.
“Taj cilj bi mogao biti dostignut već 2028., zahvaljujući većem korištenju krovnih solarnih sistema u kombinaciji s baterijama”, rekla je Gao.
Prema njenim riječima, skladištenje energije, fleksibilnija tržišta električne energije i prilagođavanje potrošnje omogućit će širu upotrebu distribuirane solarne energije i pomoći da rastuća potražnja bude zadovoljena obnovljivim izvorima umjesto fosilnim gorivima.
Ipak, kineska ovisnost o uglju i dalje je znatno veća nego kod nekih drugih velikih ekonomija. Jedan od razloga je velika domaća proizvodnja uglja i ograničeni kapaciteti prirodnog gasa.
Poređenja radi, u Sjedinjenim Američkim Državama ugalj je činio oko 17 posto proizvodnje električne energije u 2025., dok je prirodni gas imao udio od 41 posto. S druge strane, Kina ima manju ovisnost o uglju nego Indija, gdje su ugalj i lignit prošle godine činili oko 69 posto proizvodnje električne energije.
Kineski energetski zaokret pokazuje rastuću ulogu obnovljivih izvora u najvećem svjetskom industrijskom sistemu, ali istovremeno potvrđuje da će ugalj još godinama ostati važan dio kineske energetske strategije.
