Izvoz BiH raste sporije od uvoza, trgovinski deficit premašio 5,5 milijardi KM

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine nastavila je rasti u prvih pet mjeseci ove godine, ali podaci pokazuju da uvoz i dalje nadmašuje izvoz znatno bržim tempom, dodatno produbljujući trgovinski deficit zemlje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, domaće kompanije su od januara do maja izvezle robu u vrijednosti od 7,198 milijardi KM, što predstavlja rast od 1,8 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz je porastao za 4,6 posto i dostigao 12,791 milijardu KM.

Takva dinamika rezultirala je vanjskotrgovinskim deficitom od 5,593 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,3 posto. Drugim riječima, na svakih 100 KM uvezene robe, Bosna i Hercegovina je izvozom pokrila nešto više od 56 KM.

Podaci također ukazuju na različite trendove na ključnim izvoznim tržištima. Trgovinska razmjena sa zemljama CEFTA-e zabilježila je pad na obje strane. Izvoz na ta tržišta smanjen je za 6,2 posto i iznosio je 1,118 milijardi KM, dok je uvoz pao za 2,4 posto, na 1,444 milijarde KM.

Ipak, uprkos slabijoj razmjeni sa zemljama regiona, BiH je u trgovini sa CEFTA-om zadržala relativno povoljan odnos izvoza i uvoza. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 77,4 posto, što je znatno iznad ukupnog državnog prosjeka.

Evropska unija ostala je uvjerljivo najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Izvoz na tržište EU porastao je za 6,6 posto i dostigao 5,548 milijardi KM, što ukazuje na nastavak snažne povezanosti domaće industrije s evropskim lancima snabdijevanja.

Istovremeno, uvoz iz zemalja Evropske unije povećan je za 5,7 posto, na 7,525 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s EU iznosila je 73,7 posto, što je osjetno bolje od ukupnog prosjeka vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine.

Brojke potvrđuju da evropsko tržište ostaje glavni generator izvoznog rasta za bh. kompanije. Međutim, činjenica da uvoz nastavlja rasti brže od izvoza pokazuje da domaća ekonomija i dalje ostaje snažno oslonjena na robu i sirovine iz inostranstva, što održava visok nivo trgovinskog deficita uprkos rastu izvozne aktivnosti.