Trump traži izmjene sporazuma, SAD i Iran ponovo razmjenjuju vatru uprkos pregovorima o prekidu sukoba

SAD i Iran ponovo su razmijenili vatru tokom vikenda, dok je predsjednik Donald Trump zatražio izmjene predloženog sporazuma koji bi produžio postojeće primirje u regiji i omogućio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.

Američka vojska saopćila je da je tokom vikenda izvela napade u Iranu koje je opisala kao akcije u samoodbrani. Prema navodima Centralne komande SAD, mete su bili iranski radarski sistemi te komandni i kontrolni centri, a operacija je uslijedila kao odgovor na, kako tvrde, agresivne poteze Irana, uključujući obaranje američkog drona MQ-1 koji je letio iznad međunarodnih voda.

„Američki borbeni avioni brzo su odgovorili uništavanjem iranske protivzračne odbrane, jedne kopnene kontrolne stanice i dvije bespilotne letjelice za jednokratni napad koje su predstavljale jasnu prijetnju brodovima koji prolaze regionalnim vodama“, navela je Centralna komanda SAD.

S druge strane, Iranska revolucionarna garda saopćila je da je gađala američku zračnu bazu za koju tvrdi da je korištena u napadu na telekomunikacijski toranj na iranskom ostrvu Sirik. U saopćenju nije precizirano o kojoj se bazi radi, a objavljeno je nakon što je Kuvajt izvijestio da je odbio napade dronovima i projektilima.

Od stupanja na snagu krhkog primirja početkom aprila, SAD i Iran više puta su razmjenjivali vatru. Među posljednjim incidentima bio je i prošlosedmični napad za koji je Kuvajt saopćio da je izveden iranskim projektilima i dronovima. Iako su takvi sukobi izazvali zabrinutost širom regije, zasad nisu doveli do potpunog urušavanja primirja.

U središtu pregovora nalazi se memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, kojim bi se okončala neprijateljstva i otvorio put za dalje razgovore o ključnim neriješenim pitanjima.

Trump je nakon sastanka sa savjetnicima u petak predložio dodatne izmjene sporazuma, čime su pregovori produženi za još najmanje sedmicu.

„Iran zaista želi postići dogovor i to će biti dobar sporazum za SAD i naše saveznike“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social nakon što je potvrđena najnovija američka vojna akcija.

Iako detalji izmjena koje je zatražio nisu odmah objavljeni, američki zvaničnici navode da predsjednik insistira na strožem jeziku kada je riječ o iranskim nuklearnim obavezama i garancijama za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Saveznici SAD-a u Zaljevu već su upoznati s tokom razgovora.

Trump je također izrazio zabrinutost zbog mogućih finansijskih olakšica za Iran koje bi mogle biti dio sporazuma, želeći izbjeći poređenja s nuklearnim sporazumom iz vremena administracije Baracka Obame, koji je ranije više puta kritikovao kao preslab.

Prije posljednjih napada jedan američki zvaničnik izjavio je za CNN da su novi vojni udari malo vjerovatni s obzirom na to da je sporazum blizu finalizacije, te da regionalni saveznici ne žele nastavak borbenih operacija.

Najnoviji prijedlozi izmjena uslijedili su samo sedmicu nakon što je Trump izjavio da je sporazum „uglavnom završen“ i nagovijestio da je kraj sukoba vrlo blizu.

Američki zvaničnici od tada govore o napretku u pregovorima koji bi trebali okončati neprijateljstva, otvoriti Hormuški moreuz i pokrenuti detaljnije razgovore o iranskom nuklearnom programu.

Međutim, i nakon što je Trump najavio da će tokom sastanka u petak donijeti konačnu odluku, razgovori su završeni bez konačnog dogovora.

Trump je također naveo da bi SAD preuzele i uništile iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, dok Iran uporno tvrdi da se o detaljima nuklearnog programa ne pregovara u okviru trenutnih razgovora.

Dodatna neslaganja postoje i oko finansijskih pitanja. Trump tvrdi da nije bilo razgovora o novcu kao dijelu sporazuma, dok Iran insistira da svako buduće rješenje mora uključivati i ekonomske aranžmane.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da nijedan sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama neće biti prihvaćen dok prava Irana ne budu u potpunosti osigurana.

„Naši diplomati nemaju povjerenja u riječi i obećanja neprijatelja. Za nas su važni konkretni rezultati koje moramo ostvariti, a zauzvrat ćemo ispuniti svoje obaveze“, izjavio je Ghalibaf.

CNN je također objavio da je prošle sedmice iranska balistička raketa presretnuta u blizini zračne baze Ali Al Salem u Kuvajtu, pri čemu je nekoliko pripadnika baze zadobilo lakše povrede zbog pada krhotina.

Američki senator Chris Coons ocijenio je da uslovi koje je Trump predstavio izgledaju prihvatljivo na papiru, ali je izrazio sumnju da će ih biti moguće provesti u praksi, posebno kada je riječ o sigurnosti Hormuškog moreuza.

Kao odgovor na prijetnje plovidbi kroz ovaj ključni svjetski energetski prolaz, Trump je naredio američkoj mornarici da blokira iranske luke i ukloni mine iz moreuza.

Blokada je nastavljena i tokom pregovora. Američka vojska je u petak onesposobila trgovački brod pod zastavom Gambije koji je plovio prema Iranu, pogodivši projektilom njegov strojarnicu, saopćila je Centralna komanda SAD.

Prema njihovim navodima, brod M/V Lian Star bio je na putu prema iranskoj luci u Omanskom zaljevu kada je posadi upućeno više od 20 upozorenja da krši američku blokadu iranskih luka.

To je peti trgovački brod koji je američka vojska onesposobila od početka blokade, dok je više od stotinu plovila preusmjereno na druge rute.

Dok pregovori traju, raste zabrinutost zbog ekonomskih posljedica sukoba. Direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett izjavio je da američka vlada i privatne kompanije još uvijek raspolažu milijardama barela nafte u rezervama, koje koriste kako bi ublažile rast cijena energenata.

„Postoji dovoljno prostora za djelovanje. Na Iran se vrši snažan pritisak da konačno prihvati predsjednikove uslove“, rekao je Hassett.

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, strateške naftne rezerve smanjene su za dodatnih 9,1 milion barela između 15. i 22. maja, što predstavlja najveći sedmični pad do sada.

Hassett procjenjuje da bi, u slučaju postizanja sporazuma i ukidanja blokada u Hormuškom moreuzu, mogla proći i dva mjeseca prije nego što se snabdijevanje naftom vrati u normalne tokove.

Više cijene energenata dovele su i do poskupljenja goriva. Prosječna cijena benzina u SAD-u u nedjelju je iznosila 4,34 dolara po galonu. Iako je to manje nego sedmicu ranije, cijene su i dalje gotovo 46 posto više nego na početku sukoba.

Rast troškova energije negativno je uticao na percepciju ekonomije među američkim građanima. Prema posljednjem Gallupovom istraživanju, samo 16 posto Amerikanaca smatra da je stanje ekonomije dobro ili odlično.

Hassett odbacuje takve procjene, tvrdeći da su rast realnih plata i oporavak berze nadmašili negativne efekte inflacije.

„Kada pogledaju svoje novčanike i vide koliko novca imaju nakon povećanja cijena, shvatit će da raspolažu sa znatno više sredstava“, zaključio je Hassett.