Trump tvrdi da je sporazum s Iranom gotovo postignut, Teheran negira otvaranje Hormuškog moreuza

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da je širi sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana „uglavnom dogovoren“ te da će Hormuški moreuz ponovo biti otvoren, što bi moglo označiti prekretnicu u višemjesečnom sukobu.

„Sporazum je uglavnom usaglašen, uz završnu finalizaciju između Sjedinjenih Američkih Država, Islamske Republike Iran i nekoliko drugih država“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Iranska državna novinska agencija Fars osporila je Trumpove tvrdnje, navodeći da će Hormuški moreuz ostati pod iranskom kontrolom prema posljednjoj verziji prijedloga koje su razmijenili Washington i Teheran.

Prema izvoru upoznatom s pregovorima, najnovije verzije memoranduma o razumijevanju, koje je Trump navodno blizu finalizacije, podrazumijevale bi okončanje neprijateljstava s Iranom, postepeno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ukidanje američke blokade iranskih luka.

Sporazum bi također omogućio odmrzavanje dijela iranske imovine koja se nalazi u bankama izvan Irana.

Time bi započeo rok od najmanje 30 dana za nastavak pregovora o ključnim pitanjima iranskog nuklearnog programa, uključujući sudbinu zaliha gotovo nuklearnog uranija koje posjeduje Teheran.

Trump je naveo da se još usaglašavaju završni detalji i da pojedini dijelovi memoranduma i dalje mogu biti izmijenjeni.

Fars News je ocijenio da Trumpove tvrdnje o otvaranju moreuza „nisu tačne“ i da „ne odražavaju stvarno stanje“.

„Iako je Iran pristao omogućiti povratak broja brodova na nivo prije rata, to ni u kojem slučaju ne znači potpuni slobodan prolaz kakav je postojao ranije“, objavio je ovaj medij.

Prema regionalnom izvoru upoznatom s pregovorima, dogovor bi se provodio u dvije faze.

U prvoj fazi Iran bi ponovo otvorio Hormuški moreuz u stanju kakvo je bilo prije rata, uz garancije sigurnosti plovidbe u regiji i obećanje da neće razvijati nuklearno oružje. Iranu bi također bilo dozvoljeno da nastavi izvoz nafte i goriva.

Druga faza, koja bi trajala između 30 i 60 dana, fokusirala bi se na detaljne pregovore o nuklearnom programu i drugim širim pitanjima.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif čestitao je Trumpu na njegovim „izuzetnim naporima u postizanju mira“, ali nije direktno spominjao sporazum niti Hormuški moreuz. Pakistan je imao važnu posredničku ulogu u pregovorima između Washingtona i Teherana.

Sharif je umjesto toga govorio o „veoma korisnom i produktivnom telefonskom razgovoru“ koji je Trump vodio s liderima nekoliko zaljevskih država, Turske, Egipta, Jordana i Pakistana, kojeg je predstavljao načelnik vojske Asim Munir.

„Razgovori su bili važna prilika za razmjenu mišljenja o trenutnoj regionalnoj situaciji i načinima unapređenja mirovnih napora“, rekao je Sharif.

Trump je naveo da su tokom razgovora razmatrani pregovori s Iranom i memorandum o razumijevanju vezan za „mir“.

Prema izvoru upoznatom s razgovorima, regionalni lideri pozvali su Trumpa da prihvati predloženi okvir sporazuma s Iranom, a razgovori su ocijenjeni ohrabrujućim i pozitivnim.

„Poziv je bio veoma pozitivan. Ostvaren je značajan napredak i regionalni lideri podržali su korake koje je predsjednik Trump poduzeo kroz pregovore“, rekao je za CNN regionalni diplomata koji je učestvovao u razgovoru.

Trump je dodao da je imao odvojen telefonski razgovor s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je, kako kaže, „prošao veoma dobro“.

„Trenutno se usaglašavaju završni detalji sporazuma koji će uskoro biti objavljen. Kao dio dogovora, Hormuški moreuz bit će otvoren“, rekao je Trump.

Izraelski izvor navodi da je glavna zabrinutost Izraela mogućnost postizanja privremenog sporazuma koji bi produžio primirje, otvorio Hormuški moreuz i postepeno ublažio sankcije Iranu, bez rješavanja ključnih pitanja za Izrael, prije svega iranskog nuklearnog programa i obogaćenog uranija.

Netanyahu bi tokom večeri trebao održati sigurnosne konsultacije s odabranim ministrima i sigurnosnim zvaničnicima kako bi razgovarali o razvoju situacije u pregovorima s Iranom.

Trump je u ranijem razgovoru za Axios rekao da su šanse za postizanje sporazuma „otprilike 50 prema 50“ te da bi već do nedjelje mogao odlučiti hoće li nastaviti vojnu akciju.

Predsjednik SAD-a rekao je da pregovori mogu dovesti do „dobrog sporazuma“ ili završiti tako što će ih Amerika „sravniti sa zemljom“.

Američki i iranski zvaničnici posljednjih dana signaliziraju da su bliže okvirnom sporazumu o okončanju sukoba, nakon što su posrednici iz Katara i Pakistana održali razgovore u Teheranu.

Trump je za Axios rekao i da planira razgovarati s izaslanikom Steveom Witkoffom i svojim zetom Jaredom Kushnerom, dok je potpredsjednik JD Vance u subotu viđen kako dolazi u Bijelu kuću.

Bivši državni sekretar Mike Pompeo kritikovao je objavljeni okvir sporazuma, uporedivši ga sa sporazumima iz ere Baracka Obame.

„Ovo nije ni blizu politike Amerika na prvom mjestu“, napisao je Pompeo na mreži X.

Njegova izjava izazvala je oštru reakciju direktora komunikacija Bijele kuće Stevena Cheunga, koji je poručio:

„Mike Pompeo nema pojma o čemu govori. Trebao bi zatvoriti svoja glupa usta i prepustiti ozbiljan posao profesionalcima.“

Senatori Roger Wicker i Lindsey Graham, poznati republikanski zagovornici tvrđeg pristupa prema Iranu, također su izrazili oprez prema mogućem sporazumu.

Graham je upozorio da bi percepcija Irana kao dominantne sile koja zahtijeva diplomatsko rješenje mogla imati ozbiljne posljedice za region.

„Kombinacija iranske sposobnosti da kontroliše moreuz i nanese veliku štetu naftnoj infrastrukturi Zaljeva predstavlja ozbiljnu promjenu odnosa snaga i dugoročno može postati noćna mora za Izrael“, napisao je Graham.

Wicker je izjavio da će pregovori „definisati Trumpovo političko naslijeđe“ i pozvao predsjednika da „završi ono što je započeo“.

„Daljnji pokušaji postizanja sporazuma s iranskim islamističkim režimom mogli bi ostaviti dojam slabosti“, upozorio je Wicker.

Iranski zvaničnici ranije su poručili da je prioritet Teherana okončanje sukoba, uključujući i sukobe između Izraela i Hezbollaha, kao i oslobađanje zamrznute iranske imovine u inostranstvu.

Nakon sastanaka u Teheranu, pakistanski vojni komandant Asim Munir vratio se u Islamabad, a pakistanska vojska saopćila je da je posjeta bila „veoma produktivna“ i da su razgovori „značajno doprinijeli procesu posredovanja“.

„Intenzivni pregovori u posljednja 24 sata donijeli su ohrabrujući napredak prema konačnom dogovoru“, navela je pakistanska vojska.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je da su rokovi od 30 i 60 dana uključeni u tekst memoranduma, ali da dokument još nije finaliziran.

„Tokom protekle sedmice stavovi su se značajno približili. Moramo sačekati naredna tri ili četiri dana kako bismo vidjeli šta će se dogoditi“, rekao je Baghaei.

Dodao je da se svaki mehanizam vezan za Hormuški moreuz mora dogovoriti između Irana, Omana i država koje izlaze na taj plovni put te da Sjedinjene Američke Države „nemaju nikakvu nadležnost“ nad tim pitanjem.

Iranski glavni pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf nakon razgovora s Munirom zauzeo je oštar stav, poručivši da Iran „neće odustati od prava svoje države i naroda, posebno kada je riječ o strani kojoj se ne može vjerovati“.

„Naše oružane snage obnovile su kapacitete tokom primirja. Ako Trump ponovo pokrene rat, posljedice za Ameriku bit će mnogo teže nego prvog dana sukoba“, rekao je Ghalibaf, prema izvještaju iranske državne televizije.