Moskva obilježila Dan pobjede, Putin kritikovao NATO (FOTO)
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin iskoristio je svoj godišnji govor povodom Dana pobjede na moskovskom Crvenom trgu kako bi opravdao rat u Ukrajini i uputio oštre kritike na račun NATO saveza.
Govoreći pred stotinama pripadnika vojske, uz prisustvo nekoliko svjetskih lidera, ruski predsjednik izjavio je da Rusija vodi „pravedan rat“, te je Ukrajinu nazvao „agresivnom silom“ koju „naoružava i podržava cijeli NATO blok“.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su obilježavanja najvećeg ruskog državnog praznika širom zemlje organizovana u znatno skromnijem obimu. Dan pobjede obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Uoči proslave, Rusija i Ukrajina dogovorile su trodnevni prekid vatre, koji je u petak najavio američki predsjednik Donald Trump.
Prvi put nakon više godina, na Paradi pobjede u Moskvi nisu prikazana oklopna vozila niti balističke rakete.
Ipak, pod pojačanim mjerama sigurnosti, veliki broj pripadnika vojske marširao je preko Crvenog trga.
Obraćajući se okupljenima, Putin je govor započeo podsjećanjem na žrtvu vojnika Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata.
„Veliki podvig generacije pobjednika danas inspiriše vojnike koji izvršavaju ciljeve specijalne vojne operacije“, rekao je Putin, misleći na rat u Ukrajini.
„Oni se suprotstavljaju agresivnoj sili koju naoružava i podržava cijeli NATO blok. Uprkos tome, naši heroji nastavljaju napredovati.“
Ruski lider potom je pohvalio građane Rusije, posebno radnike koji doprinose ratnim naporima zemlje, među kojima su naučnici, izumitelji, ratni izvještači, ljekari i nastavnici.
„Bez obzira na to kako se vojna taktika mijenja, budućnost zemlje stvaraju ljudi“, poručio je.
Odmah nakon govora ispaljeni su počasni plotuni iz topova, nakon čega je vojni orkestar izveo muzički program.
Uz Putina je stajao bjeloruski lider Alexander Lukashenko.
Ceremoniji su prisustvovali i predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith, malezijski kralj Sultan Ibrahim, predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev, kao i predsjednik Uzbekistana Shavkat Mirziyoyev.
Slovački premijer Robert Fico također je fotografisan tokom sastanka s Putinom u Kremlju prije početka parade.
Za razliku od prošlogodišnje parade povodom 80. godišnjice pobjede, kojoj je prisustvovalo 27 svjetskih lidera, među njima kineski predsjednik Xi Jinping i brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, ovogodišnji događaj okupio je znatno manji broj stranih zvaničnika.
Ruski televizijski gledaoci nakon Putinovog govora mogli su pratiti i snimke vojnika na linijama fronta.
Na paradi su učestvovale stotine ruskih vojnika, a prikazan je i prelet borbenih aviona koji su na nebu ostavljali tragove u bojama ruske zastave. U maršu su učestvovali i vojnici iz Sjeverne Koreje.
Nakon ceremonije na Crvenom trgu, Putin je zajedno s drugim liderima položio cvijeće na Grob neznanog vojnika, a zatim prisustvovao prijemu u Kremlju.
Prije centralne parade u Moskvi, obilježavanja su već bila održana u gradovima na ruskom Dalekom istoku, uključujući Vladivostok, gdje je organizovan marš „Besmrtni puk“, posvećen ratnim veteranima.
Pojedine parade širom Rusije ipak su uključivale vojna vozila, ali uglavnom iz perioda Drugog svjetskog rata, a ne modernu vojnu opremu, prenijeli su ruski državni mediji.
Neki javni događaji i parade u potpunosti su otkazani.
Rusija je pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a rat traje već više od četiri godine.
Iako je prethodnih godina Moskva na paradama redovno prikazivala tenkove, rakete i drugo moderno naoružanje, ovogodišnja manifestacija održana je u smanjenom obimu.
Ruske vlasti prošle sedmice saopštile su da će parada biti skromnija zbog „trenutne operativne situacije“.
„Naši tenkovi su sada zauzeti“, izjavio je ruski poslanik Yevgeny Popov za BBC. „Oni se bore. Potrebniji su nam na ratištu nego na Crvenom trgu.“
Mjere sigurnosti dodatno su pooštrene, a kao razlog za smanjeni obim parade navedena je prijetnja ukrajinskih dronova.
Trodnevni prekid vatre između Rusije i Ukrajine, prema dostupnim informacijama, uglavnom je poštovan tokom održavanja parada u pojedinim dijelovima Rusije.
Putin je ranije najavio prekid vatre za 8. i 9. maj, dok je Kijev tražio neograničeno primirje koje bi počelo 6. maja.
Nakon tih najava, obje strane međusobno su se optuživale za brojna kršenja primirja na frontu.
