Prvi maj pod pritiskom krize i bunta, od svjetskih protesta do zeničkog radničkog ustanka za opstanak industrije

Širom svijeta, od Azije do Evrope i Amerike, radnici ovog petka obilježavaju Međunarodni praznik rada masovnim protestima, tražeći mir, veće plate i bolje uslove rada. Ovogodišnje demonstracije snažno su obilježene ekonomskim pritiskom koji je dodatno pogoršan sukobom između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, a posebno rastom cijena energije i padom kupovne moći.

Praznik rada u mnogim državama znači slobodan dan, ali i izlazak na ulice. U velikim gradovima dešavaju se masovna okupljanja, a iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da protesti ponekad mogu eskalirati.

Evropski sindikati, okupljeni u Evropskoj konfederaciji sindikata, poručuju da radnici odbijaju snositi posljedice geopolitičkih odluka. Kritika je direktno upućena američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj politici prema Bliskom istoku, uz upozorenje da radnička prava i standard ne smiju biti žrtvovani.

U SAD-u se, iako praznik nije služben, organizuju protesti i bojkot akcije protiv aktuelne vlasti. Aktivisti pozivaju građane na simbolični “ekonomski prekid”, bez kupovine, rada i školskih aktivnosti, želeći poslati snažnu političku poruku, javlja AP.

Rast cijena kao okidač nezadovoljstva

Jedna od centralnih tema ovogodišnjih protesta jeste nagli rast životnih troškova. U Manili organizatori očekuju veliki odaziv, naglašavajući da su cijene goriva dostigle rekordne nivoe. Slične poruke dolaze i iz Indonezije, gdje sindikati upozoravaju da radnici već žive od plate do plate.

U Pakistanu situacija je dodatno složena, iako je praznik zvaničan, mnogi radnici ne mogu sebi priuštiti da ne rade. Inflacija, koja se procjenjuje na oko 16 posto, dodatno pritišće stanovništvo.

Demonstracije su planirane širom svijeta, od Seula i Džakarte do Istanbula i brojnih gradova Evropske unije, kao i širom SAD-a.

U Francuskoj sindikati izlaze pod sloganom “hljeb, mir i sloboda”, povezujući svakodnevne probleme radnika s globalnim sukobima. Istovremeno, u Italija vlada pokušava ublažiti tenzije najavom novih mjera za zapošljavanje, dok u Portugalu traju sporovi oko izmjena radnog zakonodavstva.

Posebna pažnja usmjerena je na Francusku, gdje je Prvi maj tradicionalno neradni dan sa snažnim simboličkim značenjem. Nedavne ideje da se omogući rad u određenim sektorima izazvale su burne reakcije sindikata, koji poručuju da se ne smije dirati u teško stečena radnička prava.

BiH i Zenica na Prvi maj: Radnički bunt, Željezara u fokusu i poruka da borba tek počinje

Prvi maj u Zenica ove godine nije prošao u uobičajenoj prazničnoj atmosferi, već u znaku protesta, okupljanja i jasnih poruka radnika da se bore za opstanak industrije i svojih radnih mjesta. Ispred Nove Željezare Zenica okupili su se članovi Sindikat metalaca Federacije Bosne i Hercegovine zajedno s radnicima i drugim sindikatima, šaljući snažnu poruku da gašenje proizvodnje nije prihvatljivo.

Centralna tema protesta bila je neizvjesna sudbina Nova Željezara Zenica, nakon odluke o zaustavljanju proizvodnje i straha od stečaja. Radnici su poručili da njihova borba nije završena, nego da, kako su naglasili, tek počinje, uz zahtjev da se što prije realizuje plan Vlade Federacije BiH i pronađe održivo rješenje za nastavak rada.

Tokom okupljanja istaknuto je da je Željezara decenijama bila stub industrije i značajan izvor prihoda za državu, te da je kroz njen rad proizvedeno više od 16 miliona tona čelika. Radnici podsjećaju da su generacije iza njih živjele od tog rada i da ne žele biti posljednja koja će svjedočiti gašenju pogona.

Posebno emotivni momenti protesta bili su govori sindikalnih predstavnika koji su kritikovali upravu i političke strukture, uz poruke da radnici neće prihvatiti zatvaranje fabrike niti gubitak hiljada radnih mjesta. Naglašeno je i da su plate i uslovi rada i dalje nedovoljni, uprkos ranijim borbama i štrajkovima kojima su ostvarivana povećanja.

Podršku radnicima Zenice dali su i zaposlenici BHRT, što je dodatno naglasilo širu solidarnost radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Sindikalni predstavnici su poručili da je situacija u metalskom sektoru samo dio šireg problema, gdje rast troškova života i inflacija dodatno smanjuju realnu vrijednost plata.

U završnim porukama protesta dominirao je ton odlučnosti. Radnici su jasno poručili da ne prihvataju gašenje proizvodnje, da traže konkretna rješenja umjesto obećanja i da je borba za Željezaru borba za cijeli industrijski kapacitet zemlje. Prvi maj u Zenici tako je postao simbol radničkog bunta, ali i najava dugotrajnog pritiska na vlasti i poslodavce da pronađu održivo rješenje za budućnost industrije.

Američki protesti i politička poruka

U SAD-u ovogodišnji Prvi maj ima izraženu političku dimenziju. Koalicija aktivističkih grupa poziva na proteste pod sloganom “radnici ispred milijardera”, uz zahtjeve za većim oporezivanjem bogatih i promjenom imigracione politike.

Ova veza između radničkih i migrantskih prava ima dugu historiju, posebno od velikih protesta 2006. godine kada su milioni ljudi izašli na ulice.

Današnji Prvi maj vuče korijene iz radničkih borbi u Chicagu krajem 19. stoljeća. Tokom protesta 1886. godine za osmosatno radno vrijeme došlo je do nasilja i žrtava, ali je taj događaj postao simbol globalne borbe za radnička prava.

Danas se ovaj dan obilježava širom svijeta, kao podsjetnik na dugu i često tešku borbu za dostojanstvo rada, ali i kao upozorenje da ta borba još uvijek traje.