Ova zemlja najviše u Evropi troši na vojsku

Evropske zemlje u 2025. povećale su vojnu potrošnju za 14 posto, na ukupno 739 milijardi eura, dok pojedine države bilježe skokove izdvajanja i do 50 posto.

Nakon snažnog pritiska iz Washingtona i kritika Donalda Trumpa na račun niskih odbrambenih izdvajanja, Evropa je u 2025. povećala ulaganja za 14 posto, na 739 milijardi eura, nadmašivši tako sve druge kontinente.

Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), riječ je o najvećem rastu još od 1950-ih i dvostruko većem iznosu nego prije deset godina, dok se brojne članice NATO-a nastoje približiti novom cilju izdvajanja od pet posto BDP-a do 2035. godine.

Berlin je prošle godine uložio oko 97 milijardi eura u odbranu, što je rast od 24 posto u odnosu na 2024. Time je Njemačka pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo i postala najveći investitor u odbranu u Evropi te četvrti na svijetu, iza SAD-a (854 milijarde dolara), Kine (336 milijardi dolara) i Rusije (190 milijardi dolara).

S paketom od 153 velika projekta u toku, Njemačka planira nabaviti nove sisteme naoružanja, modernizirati opremu te ojačati infrastrukturu i kibernetičku sigurnost, rekao je za Europe in Motion Ralph Thiele, predsjednik EuroDefense Germany, piše Euronews.

Još jedna velika ekonomija koja snažno povećava izdvajanja je Italija. S rastom od 20 posto, sada je na nivou Izraela po vojnoj potrošnji (41 milijarda eura). Španija, koja je tradicionalno zaostajala u NATO-u, otišla je još dalje s rastom od 50 posto, čime je prvi put od ranih 1990-ih dostigla cilj od dva posto BDP-a.

Ko troši najviše u onosu na BDP?

Gledanje vojne potrošnje kao udjela u BDP-u daje jasniju sliku o tome ko odbranu smatra nacionalnim prioritetom. Osim Ukrajine (s procijenjenih 40%), Alžir prednjači globalno s 8,8 posto, dok su u Evropi na vrhu zemlje koje graniče s Rusijom.

Poljska je prva s 4,5 posto BDP-a izdvojenog za naoružanje i odbrambenu infrastrukturu. Latvija je druga s 3,6 posto, slijede Estonija (3,4%) i Norveška (3,3%), dok su na dnu Island (gotovo 0%), Irska (0,2%) i Švicarska (0,8%).

izvor: SIPRI

Među pet najvećih evropskih ekonomija, uprkos blagom padu potrošnje u 2025., Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje najveći investitor u odnosu na BDP s 2,4 posto, ispred Njemačke (2,3%), Španije (2,1%), Francuske (2%) i Italije (1,9%).

Kako Ukrajina utječe na potrošnju

SAD je zabilježio pad ukupne potrošnje od 7,5 posto, ponajviše zato što u 2025. nije odobrena nova vojna finansijska pomoć Ukrajini. To je u suprotnosti s prethodne tri godine, kada je ukupno 127 milijardi dolara odobreno za Kijev. Uprkos tome, Washington i dalje čini 33 posto globalne vojne potrošnje među 15 najvećih potrošača, slijede Kina (12%) i Rusija (6,6%).

“Uprkos ekonomskim pritiscima i sankcijama, Rusija je od 2022. uspjela povećavati vojnu potrošnju iz godine u godinu, iako uz promjene u nabavi i operativnim strategijama”, navodi SIPRI. “Kako se invazija na Ukrajinu postupno pretvara u rat iscrpljivanja, Rusija se sve više okreće nabavi velikih količina jeftinijeg naoružanja kako bi ograničila operativne troškove”, dodaje se.

Borivoje Dokler, Forbes Hrvatska