Industrijski alarm u BiH, gašenje proizvodnje u Zenici pokreće talas neizvjesnosti

Jutro u Zenici donijelo je vijest koja snažno odjekuje širom Bosne i Hercegovine, pogon Aglomeracije u Novoj Željezari Zenica zaustavljen je tačno u sedam sati, čime je i zvanično započeo proces gašenja integralne proizvodnje čelika, jednog od ključnih stubova domaće industrije.

Prema riječima portparolke kompanije Alene Kahrimanović za FENA-u, tokom dana, odnosno u večernjim satima, bit će ugašena i Visoka peć, dok je za naredni dan planirano zaustavljanje rada Čeličane, čime će proizvodni ciklus biti u potpunosti obustavljen. Ovaj potez nije iznenadan, već je rezultat dugotrajnog pritiska i, kako navodi menadžment, nemogućnosti da se u postojećim tržišnim i političkim okolnostima održi rentabilnost proizvodnje.

Ključni razlog za ovakav razvoj događaja leži u činjenici da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo odluku o zaštiti domaće proizvodnje čelika, iako je inicijativa bila na stolu mjesecima, uz podršku različitih nivoa vlasti. Uprava Željezare ističe da je u martu u dva navrata odbijena predložena uredba, nakon čega su izostale konkretne reakcije institucija, što je dodatno pogoršalo ionako tešku situaciju.

U takvom ambijentu, obilježenom jeftinim uvozom čelika, rastom cijena energenata i naslijeđenim dugovima koji premašuju 300 miliona maraka, kompanija više nije mogla podnositi finansijske gubitke. Gašenje integralne proizvodnje, kako navode, postalo je neminovno.

Ipak, iz Željezare poručuju da ovo nije potpuni kraj. Fabrika formalno ne prestaje postojati, već ulazi u fazu traženja novog modela poslovanja, koji bi trebao osigurati opstanak barem dijela aktivnosti i radnih mjesta. U tom procesu očekuje se reorganizacija, koja će, gotovo izvjesno, uključivati smanjenje broja zaposlenih, kako direktnih tako i indirektnih.

Situacija je izazvala i snažnu reakciju radnika. Sindikat metalaca Federacije BiH već je najavio proteste za 30. april, kada će radnici izaći pred institucije države i Federacije, tražeći hitne mjere za zaštitu domaće industrije i svojih radnih mjesta.

U međuvremenu, Vlada Federacije BiH pokušava pronaći izlaz iz krize. Kao potencijalnog nosioca procesa restrukturiranja označila je kompaniju Energoinvest, dok se očekuju i dodatni prijedlozi nakon najavljene konferencije za medije uprave Željezare.

Pripreme za gašenje Visoke peći

Direktor Visoke peći Nermin Gluhić izjavio je da su prethodnih dana, po nalogu uprave, vršene pripreme za sigurno obustavljanje postrojenja, te da su do danas sve aktivnosti bile pripremljene.

“U proteklom periodu mi, po nalogu uprave, vršimo pripreme za sigurno obustavljanje postrojenja, u ovom slučaju Visoke peći. Aktivnosti do danas su sve pripremljene”, rekao je Gluhić.

Objasnio je da je peć privremeno obustavljena kako bi se obavile završne aktivnosti na njenom vrhu, uključujući kalibraciju analizatora, instalaciju šprica za hlađenje plina i mehaničke sonde za mjerenje nivoa zasipa.

Slijedi zasipanje koksom i “blow down”

Nakon završetka tih radova, planirano je ponovno pokretanje Visoke peći, zasipanje sa 400 tona koksa, a zatim i početak takozvanog “blow down” procesa.

“Plan je da se danas, nakon što se urade ove aktivnosti, pokrene Visoka peć, zaspe 400 tona koksa i poslije toga kreće takozvani blow down. To je obustava peći sa spuštanjem nivoa”, kazao je Gluhić.

Prema njegovim riječima, nivo u peći bit će spušten za 17 metara, dok će donji dio ostati pod koksom.

“Inače, od duvnica do vrha peći je 25 metara. Mi ćemo spustiti 17 metara, a taj dole dio će ostati pod koksom”, pojasnio je.

Injektiranje azota i višednevni nadzor

Nakon toga, kroz duvnice će biti injektiran azot kako bi se u peći stvorio natpritisak, spriječilo sagorijevanje koksa i ohladio preostali materijal.

“Nakon te obustave injektirat ćemo azot kroz duvnice kako bismo stvorili natpritisak u peći i spriječili sagorijevanje koksa i jednostavno ohladili unutra taj dio koksa”, rekao je Gluhić.

Naveo je da će proces u početku trajati najmanje 48 sati pri količini od 2.000 normalnih kubnih metara azota na sat, uz praćenje nivoa vodika. Nakon toga će količina biti postepeno smanjivana na između 750 i 1.000 normalnih kubnih metara na sat, a cijeli proces trajat će 18 dana.

“Nakon toga je Visoka peć dovedena u bezbjedno stanje”, istakao je.

Dodao je da će cijelo vrijeme dežurati dreger četa i stručne ekipe, koje će na svim smjenama pratiti temperature, analize plinova i količinu injektiranog azota.

Rizična operacija, ali uz osigurane mjere

Gluhić je naglasio da je riječ o rizičnoj operaciji, ali da su sve aktivnosti poduzete kako bi se proces držao pod kontrolom. Pojasnio je da su osigurana dva izvora azota — jedan iz angažovane vanjske firme sa isparivačem, a drugi iz vlastitog sistema preko Messera.

“Po tehnološkom pravilu moramo imati ta dva izvora za azot. Tako da smo osigurani po pitanju toga”, naveo je.

Posebno se zahvalio svom timu procesnih i elektromašinskih inženjera, kao i članovima dreger čete, ističući da rade u zoni plina i prostorima ograničenog kretanja, gdje je svaki korak osjetljiv.

Peć će biti ugašena, ali ne i trajno onesposobljena

Na pitanje da li će Visoka peć moći ponovo biti pokrenuta, Gluhić je odgovorio da će biti obustavljena na način koji ostavlja mogućnost ponovnog pokretanja, iako bi to zahtijevalo nove troškove i dodatne aktivnosti.

“Što se tiče Visoke peći, ona će biti obustavljena na taj način da se može pokrenuti. Naravno, to pokretanje iziskuje neke troškove, iziskuje neke druge aktivnosti, ali bit će obustavljena na taj način da se može pokrenuti”, rekao je.

Govoreći o tehničkim mogućnostima ponovnog pokretanja, pojasnio je da će u peći ostati prazan prostor i sloj koksa, što omogućava da se i nakon dužeg vremena peć eventualno ponovo stavi u funkciju.

“Zato se i ostavlja prazan prostor da sutra, prekosutra, za dvije godine, ako se krene pokrenuti peć, taj prazan prostor se napuni onim materijalom koji mi želimo i tom količinom koksa. Tako da, što se tiče te strane, bit će moguće pokrenuti Visoku peć”, kazao je Gluhić.

Dodao je da postoje reference iz inostranstva, uključujući i primjer iz Indije, gdje su postrojenja na sličan način mirovala dvije godine.

Najveći rizik je večerašnja obustava

Na pitanje o eventualnim opasnostima po radnike, okolinu i građane, Gluhić je rekao da je trenutno najrizičniji upravo večerašnji proces obustave.

“Trenutno najveća opasnost je večeras dok se ova obustava dešava”, rekao je.

Nakon injektiranja azota, očekuje se da vodik padne na dozvoljenu granicu i da neće dolaziti do sagorijevanja koksa ni formiranja novih količina ugljen-monoksida i vodika.

“Pošto neće ulaziti zrak u peć, neće dolaziti do sagorijevanja koksa i neće se formirati neka nova količina CO i H2”, pojasnio je.

Zaključio je da su ljudi koji vode proces stručni, da je sličan scenario već provođen 2023. godine tokom štrajka i da će sve biti učinjeno da peć bude dovedena u sigurno stanje.

“Ljudi su stručni. Radili smo 2023. ovaj scenario, tako da će se sve poduzeti da situacija bude pod kontrolom i da peć dovedemo u sigurno stanje”, poručio je Gluhić.

Sudbina zeničke čeličane, nekada simbola industrijske snage i ekonomskog razvoja, sada visi o koncu između političkih odluka i tržišnih realnosti. Gašenje integralne proizvodnje predstavlja najteži udarac do sada, a pitanje koje ostaje otvoreno jeste da li će Željezara uspjeti da se transformiše i opstane, ili će Zenica izgubiti ono što je decenijama činilo njeno industrijsko srce.