Ova država zarađuje 600 miliona sedmično dok svijet gori: Najveći dobitnik rata nije tamo gdje mislite
Dok američke rakete i iranski dronovi diktiraju tempo na Bliskom istoku, hiljadama kilometara dalje, u tropskoj Gvajani, odvija se jedna od najdramatičnijih ekonomskih transformacija današnjice. Ova mala država sa manje od milion stanovnika iskoristila je poremećaje na globalnom tržištu energije da u rekordnom roku izraste u ključnog igrača na svjetskoj naftnoj sceni, povećavajući rast ekonomije čak pet puta u samo nekoliko godina.
Do prije samo nekoliko godina, Gvajana gotovo da nije postojala na energetskoj mapi svijeta. Danas ostvaruje prihode od oko 623 miliona dolara sedmično, što predstavlja nevjerovatan skok potaknut rastom cijena nafte, koje su usljed globalnih tenzija dostigle oko 100 dolara po barelu. Dodatni zamah dolazi iz Evrope, koja u potrazi za stabilnim izvorima energije plaća i premiju iznad tržišne cijene.
Ogroman doprinos ovom usponu dolazi od konzorcija predvođenog kompanijom ExxonMobil, koji ubrzava projekte eksploatacije nafte. Planovi koji su nekada bili predviđeni za kraj decenije sada se realizuju znatno ranije, a očekuje se da će naftna polja u 2026. godini generirati oko 33 milijarde dolara prihoda, gotovo dvostruko više nego što se ranije predviđalo.
Posebno značajnu ulogu ima blok Stabroek, jedno od najbogatijih offshore nalazišta na svijetu, koje je pretvorilo Gvajana u energetsku silu u nastajanju. Proizvodnja nafte već se približava milionu barela dnevno, a ambicije su još veće.
Geopolitičke okolnosti dodatno su ubrzale ovaj razvoj. Dugogodišnje tenzije sa susjednom Venecuelom godinama su kočile istraživanja i investicije, ali promjene na političkoj sceni otvorile su prostor za neometanu eksploataciju resursa i ubrzan priliv stranog kapitala.
Ipak, iza impresivnih brojki kriju se i ozbiljni izazovi. U glavnom gradu Georgetown troškovi života porasli su za čak 75 posto od 2021. godine, dok naftni sektor privlači radnu snagu iz drugih grana privrede, ostavljajući ih oslabljenima. Predsjednik Irfaan Ali suočava se sa teškim zadatkom balansiranja između brzog rasta i dugoročne stabilnosti.
Kritičari upozoravaju i na rizike političkog klijentelizma, neefikasnog trošenja javnog novca i infrastrukturnih projekata koji kasne i višestruko premašuju planirane budžete. U takvim okolnostima sve se češće spominje opasnost od takozvanog „prokletstva resursa“, scenarija u kojem bogatstvo od prirodnih resursa dugoročno može oslabiti ekonomiju umjesto da je ojača.
Gvajana je danas najbrže rastuća ekonomija svijeta, ali njena sudbina još nije zapečaćena. Ključno pitanje ostaje hoće li znati mudro upravljati ogromnim prihodima i osigurati stabilnu budućnost, ili će postati još jedan primjer zemlje koja je bogatstvo pretvorila u propuštenu priliku.
