Propast američko-iranskih pregovora razbija nade za izlaz iz globalne krize
Posmatrali smo kako sunce zalazi u Islamabad, a zatim ponovo izlazi dok su ovi maratonski pregovori trajali. Završiti ih bez dogovora predstavlja ozbiljan udarac tek rođenim nadama da se pronađe izlaz iz ove krize, piše CNN.
Ovo su bili sastanci od ogromnog značaja, najviši nivo razgovora između američkih i iranskih zvaničnika od uspostave Islamska Republika Iran 1979. godine, i teško je precijeniti koliko su pregovori bili složeni.
Pored onoga što je izgovoreno u sali, razmjenjivani su tehnički dokumenti i više puta detaljno analizirani. Ipak, dvije strane su bile jednostavno predaleko jedna od druge, ne samo u suštini, nego i u stilu i pristupu. Delegacije su u pregovore ušle s potpuno različitim strategijama, američki potpredsjednik JD Vance djelovao je kao da traži relativno brzo rješenje nakon uvođenja dvosedmičnog primirja, dok Teheran tradicionalno pregovarao sporije, s dugoročnim pristupom.
Nakon što je Vance izjavio da je Amerika iznijela svoju „najbolju i konačnu“ ponudu, čini se da je sada potez u potpunosti na strani Irana. Ako će doći do novih razgovora, Iran će morati na neki način promijeniti svoju poziciju.
Iran smatra da su pregovori propali zbog „pretjeranih“ zahtjeva Sjedinjenih Država, a jasno je s obje strane da je obogaćivanje uranijuma ključna tačka neslaganja. Teheran godinama tvrdi da ne namjerava razviti nuklearno oružje i da želi isključivo nuklearni energetski program, ali njegovi potezi u posljednjim godinama, uključujući povećanje nivoa obogaćivanja uranijuma, izazvali su veliku zabrinutost na Zapadu i bili su okidač za prošlogodišnji dvanaestodnevni sukob s Izrael. Iran i dalje ne pokazuje spremnost da odustane od obogaćivanja, dok Bijela kuća traži čvrstu garanciju da Iran neće razviti nuklearno oružje.
Tokom pregovora mogli smo vidjeti različita saopćenja objavljena u iranskim medijima, očigledno usmjerena domaćoj publici, uključujući objašnjenja zašto je Teheran uopće pristao na diplomatske razgovore sa svojim dugogodišnjim protivnikom. Iransko ministarstvo vanjskih poslova otišlo je toliko daleko da je diplomatiju opisalo kao „nastavak svetog džihada branilaca iranske zemlje“.
Samo dvosedmično primirje postignuto je u kontekstu maksimalističkih prijetnji američkog predsjednika Donald Trump da će uništiti civilizaciju i razoriti iranske elektrane i ključnu infrastrukturu. Hoće li se te prijetnje ponovo aktivirati sada postaje ključno pitanje.
Još dva suštinska pitanja ostaju otvorena, kako će Iran odgovoriti na američko povlačenje i koliko dugo će globalna ekonomija ostati u neizvjesnosti.
