Svijet s nestrpljenjem čeka mogu li pregovori SAD-a i Irana donijeti mir, evo šta znamo do sada

Životi miliona ljudi širom Bliskog istoka, kao i sudbina globalne ekonomije, zavisit će od ishoda presudnih pregovora između Sjedinjene Američke Države i Iran koji će se ovog vikenda održati u Pakistan.

Ulice glavnog grada Islamabad ispražnjene su uoči pregovora zbog iznenadnog dvodnevnog državnog praznika, uvedenog radi provođenja strogih sigurnosnih mjera povodom dolaska američke i iranske delegacije.

Krhko dvosedmično primirje koje je otvorilo put pregovorima za sada se održava. Međutim, intenzivno i smrtonosno bombardovanje Liban od strane Izrael, kao i neslaganja oko toga da li je Liban obuhvaćen primirjem, mogli bi ugroziti ionako nestabilan mir.

Ključno pitanje sada je hoće li pregovori dovesti do nekog kompromisa ili će propasti i ponovo pokrenuti rat koji je već izazvao razaranja u dijelovima Bliskog istoka i pokrenuo historijsku globalnu naftnu krizu.

Ko učestvuje u pregovorima

Pregovori bi trebali početi u subotu ujutro po lokalnom vremenu u Islamabad, prema podacima Bijele kuće.

Američku delegaciju predvode potpredsjednik JD Vance, specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet predsjednika Donald Trump.

Prije polaska za Islamabad, Vance je izjavio da s optimizmom očekuje pregovore i da vjeruje kako će biti pozitivni.

Iransku delegaciju predvodi predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, javlja agencija Fars. Poznat kao čovjek iz sistema i po suzbijanju neslaganja, Ghalibaf se tokom rata profilirao kao ključni sagovornik Trumpove administracije, dok je veliki broj iranskih lidera ubijen u nedavnim američko izraelskim napadima.

Uz njega dolaze ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Akbar Ahmadian, guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati, kao i pojedini poslanici.

Premijer Pakistana Shehbaz Sharif nazvao je pregovore presudnim trenutkom u obraćanju naciji, istakavši da će njegova zemlja učiniti sve da oni uspiju.

O čemu će razgovarati

S obzirom na to da dvije strane ne mogu postići saglasnost ni oko samog sadržaja primirja, usaglašavanje dnevnog reda bit će posebno izazovno.

Donald Trump spomenuo je iranski prijedlog od deset tačaka, koji je nazvao dobrom osnovom za pregovore.

Međutim, Iran je potom iznio verziju koja uključuje zahtjeve koje SAD teško mogu prihvatiti, poput priznavanja kontrole nad Hormuški moreuz, ratne odštete i ukidanja svih sankcija. Neke verzije uključuju i pravo na obogaćivanje uranija.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je Trump mislio na drugačiji, razumniji plan.

Istovremeno, američka strana ima vlastiti prijedlog od petnaest tačaka, koji uključuje obavezu Irana da ne razvija nuklearno oružje, predaju visoko obogaćenog uranija, ograničenje vojnih kapaciteta i ponovno otvaranje Hormuški moreuz.

Govoreći u bazi Joint Base Andrews, Trump je naglasio da je glavni cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa.

Šta se dešava u Libanu

Uloga Liban u primirju ostaje sporno pitanje koje prijeti da ga uruši.

Iran tvrdi da primirje obuhvata i napade na Hezbollah, dok Izrael i SAD to negiraju.

U srijedu, samo nekoliko sati nakon stupanja primirja na snagu, Izrael je pokrenuo najveći val napada na Liban od početka rata, pri čemu su pogođena gusto naseljena područja bez upozorenja, a stotine ljudi su ubijene i ranjene, prema podacima libanskog ministarstva zdravlja.

Napadi su izazvali oštre reakcije Irana, koji tvrdi da pregovori ne mogu početi bez primirja u Libanu.

Kritike Izraela stigle su iz cijelog svijeta, uključujući evropske i zaljevske zemlje koje strahuju da bi primirje moglo propasti prije nego što pregovori uopće počnu.

Vance je izjavio da je došlo do nesporazuma oko uključivanja Libana, te da bi Izrael trebao pokazati više suzdržanosti.

Nakon napetog razgovora s Trumpom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je mogućnost direktnih pregovora s Libanom o razoružavanju Hezbollaha.

Premijer Libana uskoro bi trebao otputovati u Washington, dok se očekuje i sastanak izraelskih i libanskih diplomata naredne sedmice.

Šta je s Hormuškim moreuzom

Ponovno otvaranje Hormuški moreuz, koji je Iran praktično zatvorio sedmicama, izazivajući poremećaje na globalnom tržištu nafte, jedan je od ključnih elemenata dogovora.

Ipak, nakon primirja, samo mali broj brodova prošao je kroz ovaj uski prolaz, dok stotine brodova i dalje čekaju u Perzijski zaljev.

Iran je obustavio prolazak tankera nakon izraelskih napada na Liban.

Vance je naglasio da će primirje prestati ako Iran ne ispuni obećanje o ponovnom otvaranju moreuza.

Trump je ismijao pregovaračku poziciju Irana, tvrdeći da nema prave adute osim kratkoročnog pritiska kroz kontrolu nad moreuzom.

Hoće li pregovori uspjeti

Teško je procijeniti mogu li se duboke razlike između dvije strane prevazići tokom jednog vikenda u Pakistan. I SAD i Iran izrazili su oprezni optimizam.

Trump je izjavio da je vrlo optimističan i da iranski lideri u privatnim razgovorima pokazuju spremnost na kompromis.

S druge strane, Ghalibaf je poručio da Iran ima dobru volju, ali ne i povjerenje, naglašavajući da su prethodni pregovori sa SAD završavali neuspjehom.

Ako SAD pokažu spremnost za stvarni dogovor, dodao je, Iran bi mogao učiniti isto.

Prema izvorima upoznatim s pregovorima, sastanak ovog vikenda vjerovatno je tek prvi u nizu intenzivnih razgovora o dugoročnom sporazumu koji bi okončao rat.