Globalna kriza za nevidljivim gasom koja prijeti da zaustavi tehnološku industriju
Dok se pažnja cijelog svijeta fokusira na naftu i prirodni gas, jedan drugi plin bez boje i mirisa, koji je lakši od zraka sve se više nalazi u centru potencijalne krize koja bi mogla pogoditi industrije od proizvodnje čipova, umjetne inteligencije do medicinske dijagnostike.
Mjesec nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, svjetska ekonomija se suočava sa nestašicom helijuma kojeg većina povezuje sa zabavama i balonima ali koji je ključan u proizvodnji kompjuterskih čipova
Južna Koreja, dom dva tehnološka giganata, Samsung Electronics-a i SK Hynix-a, trenutno raspolaže zalihama dovoljnim do juna, a ministar industrije ove zemlje odbacuje mogućnost poremećaja u snabdijevanju, barem u prvoj polovini ove godine, pokušavajući umiriti strahove da će se sukob u Iranu negativno odraziti na industriju poluprovodnika.
Usko grlo Hormuškog moreuza
Nusproizvod u preradi prirodnog gasa, helijum bilježi nagli skok cijene nakon što je rat između SAD-a i Izraela protiv Irana poremetio operacije u Kataru, drugom po veličini svjetskom proizvođaču. Katarski izvoz helijuma čini gotovo trećinu globalne ponude, a iranski napadi na tamošnja postrojenja za proizvodnju ukapljenog prirodnog gasa (LNG) primorali su kompaniju QatarEnergy da proglasi “višu silu” prema svojim kupcima.
Situacija je dodatno otezana logističkim kolapsom u moreuzu u kojem je skoro 200 specijalizovanih spremnika za transport helijuma ostalo blokirano u Hormuškom moreuzu, koji je praktično zatvoren za prolaz tankera. Stručnjaci upozoravaju da bi reorganizacija trgovinskih puteva mogla trajati mjesecima i plaše se da bi veliki problemi tek mogli izaći na površinu.
Zašto je helijum važan?
Ovaj gas bez mirisa i boje posjeduje jedinstvena hemijska svojstva. Kao najhladnija tečnost na planeti, neophodan je za hlađenje superprovodljivih magneta u MRI aparatima. U proizvodnji čipova, koristi se u više faza: on hladi precizne mašine dok urezuju mikroskopska kola na silicijske ploče i služi za ispiranje toksičnih ostataka nakon hemijskog čišćenja.
Bez adekvatnih količina helijuma, vodeći svjetski proizvođači čipova teško bi održali proizvodne linije u pogonu. To bi izazvalo domino efekte na sve elektronske uređaje, od Appleovih iPhonea do Nvidijinih AI servera.
Trka za zalihama
Južnokorejske kompanije, koje isporučuju oko dvije trećine memorijskih čipova u cijelom svijetu, trenutno imaju zalihe za četiri do šest mjeseci. Da bi osigurale kontinuitet proizvodnje, primorane su plaćati visoku cijenu američkim dobavljačima ovog gasa. Iako je najveći proizvođač helijuma, Amerika je nepovoljniji izvor zbog svoje udaljenosti i slabijim lancima snabdijevanja od onih u Katru.
Kao što je već navedeno, helijum se koristi za rad MRI mašina u bolnicama širom svijeta. Kako kriza bude odmicala, preostala postrojenja za proizvodnju ovog gasa suočit će se sa rastućim finansijskim ponudama tehnoloških i AI kompanija koje zdravstvene institucije neće moći pratiti čime će biti dovedeno u pitanje liječenje i dijagnostika kao i mnoga naučna istraživanja.
Logistički izazovi i budućnost
Samo skladištenje helijuma je poseban izazov. Mora se transportovati u tečnom stanju na temperaturama blizu apsolutne nule. Kontejneri su izolovani tečnim azotom koji apsorbuje toplotu, ali samo ograničeno vrijeme. Kada se azot potroši, helijum se zagrijava, širi i postaje opasan za skladištenje. Zbog toga proizvođači čipova mogu čuvati zalihe samo oko mjesec prije nego što počne isparavati.
Analitičari predviđaju da će postojeće zalihe moći premostiti jaz do perioda između juna i augusta, ali pod uslovom da Katar ponovo pokrene proizvodnju. Međutim, s obzirom da su neka katarska postrojenja oštećena i da bi njihova rekonstrukcija mogla trajati godinama, globalna ekonomija ostaje na ivici. Dok Air Liquide otvara nove pogone na Tajvanu i diverzifikuje izvore, zavisnost od nestabilnog Bliskog istoka ostaje kritična tačka za budućnost tehnološkog razvoja svijeta.
