Turisti iz Egipta, Južnoafričke Republike i Novog Zelanda najduže ostaju u BiH

U januaru ove godine turisti su ostvarili 102.600 dolazaka, što je manje za 13,2% u odnosu na decembar prošle godine. Ipak, na godišnjem nivou turizam bilježi blagi rast, broj dolazaka veći je za 1,9% u poređenju s januarom 2025. godine.

Broj noćenja na počeku godine u poređenju sa posljednjim mjesecom prošle godine, veći je za 6,6 posto, gdje je evidentirano 252.867 noćenja. Također, broj noćenja je prema zvaničnim podacima, veći za 6,7% u odnosu na januar prošle godine.

Tradicionalno, BiH su u najvećem broju i u ovom periodu posjećivali tursti iz susjedne Hrvatske, Srbije, Turske, Crne Gore, Slovenije, Njemačke, Austrije, Kine i Italije, dok se u našoj zemlji najviše zadržavaju turisti koji dolaze iz udaljenih destinacija. Turisti iz Egipta u prosjeku bilježe 5,3 noćenja po dolasku. Slijede turisti iz Južnoafričke Republike s prosjekom od 5,0 noćenja, te turisti iz Novog Zelanda s 3,9 noćenja. Turisti iz Poljske ostvaruju prosječno 3,6 noćenja po dolasku, dok turisti iz Mađarske i Izraela bilježe po 3,2 noćenja. Slijede turisti iz Australije s prosjekom od 3,1 noćenje, te turisti iz Kuvajta i Hrvatske s po 3,0 noćenja po dolasku.

U ukupnoj strukturi noćenja strani turisti i dalje dominiraju, s udjelom od 67%, dok domaći turisti čine 33% ukupnog broja noćenja.

Broj noćenja domaćih turista u januaru 2026. bio je 8,6% manji u odnosu na decembar 2025., ali je 8,4% veći nego u januaru prošle godine. S druge strane, noćenja stranih turista porasla su za 16,2% u odnosu na decembar, te za 5,9% u odnosu na januar 2025. godine, što potvrđuje stabilan rast međunarodne potražnje za turističkim destinacijama u BiH.

Kako je ranije u razgovoru za Forbes BiH pojasnila Ana Lakić, rukovodilac Odjeljena za razvoj u Turističkoj organizaciji Republike Srpske (TORS), BiH se ne treba predstavljati kao jeftina destinacija, te da turistička ponuda bude kreirana na način da turist zauzvrat dobije ono što plati, a to je prvenstveno dobra usluga i autentično iskustvo.

“Nemamo mnogo hotela sa pet zvijezdica, to su male brojke, određeni broj turista traži hotele sa pet zvijezdica i prvenstveno im je to razlog zašto dolaze negdje. Međutim, osim luksuznih hotela, potrebni su i glamping objekti, kao i autentični smještaji u ruralnim sredinama, kako bismo imali raznovrsnu ponudu smještajnih kapaciteta širom zemlje te se prilagodili svim vidovima potražnje”, kazala je Lakić.