EU uvodi carine i na male pošiljke ispod 150 eura, kako će to utjecati na online kupovinu iz BiH
Evropska Unija (EU), priprema opsežnu reformu svog carinskog sistema, kojeg je 2023. godine predložila Evropska komisija, a Vijeće EU u julu prošle godine odobrilo međuinstitucionalne pregovore s Evropskim parlamentom. Ako reforma bude provedena kako je planirano, svaki paket koji ulazi u EU, neovisno o veličini i cijeni, podlijegat će istim kontrolama i dadžbinama.
Pregovori Vijeća i Evropskog parlamenta su u toku
Pregovori između Vijeća i Evropskog parlamenta o reformi, trenutno su u toku, a kako je Vijeće na svojoj zvaničnoj stranici objavilo, ključni elementi reforme su uspostavljanje centra za carinske podatke EU, stvaranje nove carinske uprave EU, pojednostavljivanje carinskih procedura i ukidanje carinskog praga od 150 eura.
Prema podacima Evropske komisije, 4,6 milijardi paketa e-trgovine vrijednih ispod 150 eura uvezeno je u EU u 2024. godini, pri čemu je 91% pošiljki došlo iz Kine.
Prema novim pravilima, roba vrijednosti ispod 150 eura više neće biti oslobođena carine. Reforma predviđa da se carine naplaćuju od prvog eura vrijednosti pošiljke pri ulasku u EU, čime bi se sistem uskladio s postojećim pravilima o porezu na dodanu vrijednost. Prvi korak u tom pravcu bit će uvođenje privremene fiksne carinske stope od tri eura za sve pakete vrijednosti manje od 150 eura koji ulaze u EU, od 1. jula ove godine.
Carina se naplaćuje po kategoriji artikla, a ne po paketu
Carina se neće obračunavati kao jedinstvena taksa po paketu, već po svakoj različitoj kategoriji robe u pošiljci, što znači, za paket koji sadrži jednu svilenu i dvije vunene bluze naplaćivat će se 3 eura za svilu i 3 eura za vunu, a to znači da ukupna carina koja se plaća iznosi šest eura. Potpuna implementacija reforme planirana je za 2028., kada bi trebao stupiti na snagu carinski podatkovni centar.
„Prema Vijeću Evropske unije, cilj je zatvaranje prostora za podcjenjivanje vrijednosti, razbijanje modela koji je poticao masovno slanje jeftine robe u malim pošiljkama i uspostavljanje pravednijih uslova konkurencije na tržištu EU. Prema podacima Evropske komisije u EU je u 2024. godini ušlo oko 4,6 milijardi pošiljki vrijednosti do 150 eura, pri čemu je 91% tih pošiljki dolazilo iz Kine, što jasno pokazuje, razmjere segmenta na koji se mjera odnosi”, pojašnjavaju za Forbes BiH najavljenu reformu u eCommerce asocijaciji u Bosni i Hercegovini.
Šta reforma znači za online kupovinu iz BiH
Budući da se mjera odnosi na uvoz u EU, za Bosnu i Hercegovinu, napominju, promjena nije direktna u smislu domaćih carinskih pravila, međutim, efekti su tržišno relevantni indirektno.
„Prema dostupnim informacijama iz EU izvora, očekuje se da će dio platformi i trgovaca mijenjati logističke modele za Evropu, a to se može preliti na cijene i dostupnost robe i u našem regionu, posebno tamo gdje se naručivanje oslanja na evropske distributivne centre. U praksi to znači da “ultra jeftina” roba koja je do sada ‘pobjeđivala’ cijenom zbog kombinacije niskih troškova i carinskog izuzeća u EU gubi dio te prednosti, što može blago ojačati poziciju domaćih i regionalnih online trgovaca“, pojašnjavaju u asocijaciji.
Važno je, napominju i poređenje sa bh. carinskim pravilima gdje su pošiljke zanemarive vrijednosti, do 300 KM po pošiljci, oslobođene uvoznih dažbina i PDV-a, uz ograničenja i pravila o učestalosti.
„To znači da BiH trenutno ima znatno viši prag oslobađanja nego EU, pa se dio potražnje može preusmjeravati u skladu s tim razlikama u režimima. Prema procjenama stručnjaka iz sektora prekogranične e-trgovine, najveći udar će biti na modele prodaje s velikim volumenom i minimalnom maržom, dok će se ostatak tržišta prilagođavati kroz cijene, skladišta i način formiranja pošiljki, bez nužno linearnog poskupljenja za sve proizvode“, navode u eCommerce asocijaciji u Bosni i Hercegovini.
Mali paketi niske vrijednosti
U objašnjenju reforme i ukidanja dosadašnjeg praga, Vijeće navodi kako je mjera neophodna s obzirom na eksponencijalni porast e-trgovine.
„Svakodnevno je EU preplavljena malim paketima niske vrijednosti”, navodi se i naglašava kako je izuzeće od carine učinilo elektronsku trgovinu sve podložnijom prevarama, da su mnogi paketi koji ulaze u EU namjerno podcijenjeni kako bi se iskoristila upravo ova rupa u zakonu, čime su se stvarali nejednaki uslovi za preduzeća u EU. Sve zajedno, potaknulo je prodavače da dijele veće pošiljke na manje, što ne samo da povećava količinu ambalažnog otpada, već i emisije.
