Slovenija povećala minimalac, premijer kritikuje retoriku poslodavaca: “Kada moraju podijeliti dio profita sa radnicima, tvrde da će se sve raspasti – gdje oni žive?”
Minimalna plata u Sloveniji ove godine iznosit će 1.482 eura bruto, što je 15,97 posto više nego prošle godine, povrdio je slovenački resorni ministar Luka Mesec. Kako je izvijestio Forbes Slovenija, pozivajući se na izjavu ministra rada, trošak poslodavca od povećanja minimalne plate za 16% bit će manji i iznosit će 11,2%. Doprinosi se ne odbijaju direktno od minimalne plate, već od 60% prosječne plate.
U Sloveniji nije povećan samo minimalac već će uzročno-posljedično povećanje minimalca pratiti i povećanje godišnjeg regresa, koji mora biti isplaćen najmanje u iznosu minimalne plate (1.482 eura), kao i zimski regres, odnosno božićnica, koji se isplaćuje u iznosu od najmanje polovine minimalne plate, koja iznosi 741 euro, prenosi Forbes Slovenija.
Slovenija vs BiH
Slovenački minimalac gotovo je duplo veći od bh. minimalca koji u bh. entitetu FBiH od januara ove godine iznosi 1.605,47 KM bruto i 1.027 KM neto.
U drugom bh. entitetu RS, minimalna plata razlikuje se ovisno o stepenu stručne spreme. Najniža plata za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno srednje obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđuje se u bruto iznosu od 1.558,19 KM, odnosno u neto iznosu od 1.050,00 KM.
Najniža plata za poslove koji zahtijevaju najmanje srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine iznosi 1.672,13 KM bruto i 1.100,00 KM neto.
Najniža plata (više obrazovanje) iznosi 2.081,97 KM bruto i 1.350,00 KM neto, dok minimalac za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno visoko obrazovanje iznosi 2.245,90 KM brto i 1.450,00 KM neto.
Razlike u visini dohotka između Slovenije i BiH su značajne, ali su ove dvije zemlje jednake po javnoj reakciji i retorici na povećanje minimalca.
Slovenačka rasprava o minimalnoj plati otvara pitanje: Da li jačati kupovnu moć radnika kroz plate ili pokušati stimulisati rast kroz poreske olakšice koje slabe fiskalne temelje države.
Povodom zahtjeva slovenačkih poslodavaca da Vlada smanji poresko opterećenje plata umjesto povećanja minimalne zarade, ministar rada ove zemlje, Luka Mesec poručio je da bi takav potez u praksi značio preraspodjelu novca na štetu građana. Kako je istakao, smanjenje doprinosa ne bi rasteretilo društvo, već bi novac koji se danas izdvaja za javne sisteme faktički prebacilo iz „lijevih džepova“ radnika u „desne džepove“ kapitala. Mesec je, prenosi STA, naglasio da porezi ne služe opterećivanju privrede, već finansiranju ključnih javnih usluga poput penzionog sistema, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Upozorio je da bi smanjenje doprinosa dovelo do toga da se te usluge u budućnosti moraju plaćati direktno iz privatnih džepova građana.
Reakcije trgovačke i obrtničke komore
Nezadovoljna je i Trgovinska komora Slovenije (GZS), koja je već reagirala na povećanje minimalca kazavši da je riječ o „opasnom predizbornom potezu“ kojim je vlada žrtvovala ekonomiju za svoje političke interese.
Preduzeća će se morati prilagoditi, što bi moglo značiti gubitak radnih mjesta, kao i povećanu inflaciju i pritisak na javne finansije, upozoravaju, prenosi Forbes Slovenija.
Obrtnička i poduzetnička komora (OZS) poručuju kako je povećanje minimalca od 16 posto, bez poreznog rasterećenja, preveliko opterećenje za mala preduzeća u Sloveniji.
Za razliku od njih, Konfederacija slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) smatra da je vlada uradila dobar potez što je povećala minimalac, te da ne bi imali ništa protiv ni da on bude veći.
Minimalac prvi put premašuje prag rizika od siromaštva
U raspravu o minimalnoj plati, koja će ove godine u Sloveniji prvi put premašiti prag rizika od siromaštva, jučer se uključio i slovenački premijer Robert Golob koji je kazao kako su poslodavci slali upozorenja i ranije, jedno i kada je uvedena obavezna isplata zimskog regresa. “Sjetite se predviđanja istih tih biznismena o tome kako će firme bankrotirati, preseliti se u Hrvatsku i ne znam šta još. U svakoj prilici kada moraju podijeliti dio profita sa svojim zaposlenima, koriste istu retoriku o tome kako će se svijet urušiti. Gdje oni žive? Ne shvataju da bez zaposlenih neće biti profita”, naglasio je slovenački premijer.
Dodao je i to kako je slovenačka ekonomija najbolja u zadnje četiri godine, a kreditni rejting zemlje na najvišem nivou do sada, te da bi se minimalac trebao ubuduće usklađivati prema zakonskom automatizmu, kako ona više nikada ne bi pala ispod praga rizika od siromaštva.
U Sloveniji je ukupan obavezni teret doprinosa za socijalno osiguranje oko 38 % bruto plate, od čega radnik snosi 22,10 % kroz odbitke od svoje plate, a poslodavac 16,10 %.
Pregled minimalca u svijetu
U nastavku donosimo pregled najviših iznosa minimalnih plata u 2026.godini globalno.
Luksemburg isplaćuje najvišu minimalnu platu od svih zemalja u svijetu, koja iznosi 3.670 američkih dolara (3.165 eura) mjesečno za pripravnike starije od 18 godina. Nekvalifikovani radnici od 18 godina i stariji primaju 3.051 američkih dolara (2.638 evra), oni od 17 do 18 godina: 2.446 američkih dolara (2.110 eura), a od 15 do 17 godina: 2.293 USD (1.978 EUR).
Na Novom Zelandu koji zauzima treće mjesto ljestvice deset zemalja sa najvećim minimalcem prema podacima objavljenim na sajtu Pebl, minimalna plata iznosi 13,38 američkih dolara po satu za radnike starije od 16 godina, ili oko 2.335 američkih dolara mjesečno.
Za razliku od njih, u Nigeriji će radnik minimalno zaraditi, i ova zemlja ima jednu od najnižih minimalnih plata u svijetu, samo 48,37 američkih dolara Najniže plate u Evropi primaju radnici u Sjevernoj Makedoniji: 679,15 USD, Albaniji: 479,90, Bugarskoj: 638,83 i Turskoj 612,68 USD, dok će suprotno njima, radnik u Irskoj koji je na minimalcu zaraditi 2.713 američkih dolara.
Minimalna plata za Novozelanđane koji se obučavaju ili započinju novi posao iznosi 10,71 američkih dolara (18,80 novozelandskih dolara) po satu, ili oko 1.868 američkih dolara (3.256 novozelandskih dolara) mjesečno.
Minimalna satnica u Holandiji iznosi 16,70 američkih dolara (14,40 eura). Vlada Holandije više ne propisuje dnevnu, sedmičnu ili mjesečnu minimalnu platu, ostavljajući poslodavcima da se dogovore o fiksnom broju radnih sati sedmično. Talentovani radnici (pripravnici i oni koji stiču prva ozbiljnija radna iskustva) mlađi od 21 godine primaju nižu minimalnu platu:
20 godina starosti: 13,36 USD (11,52 EUR), 19 godina: 10,02 USD (8,64 EUR), 18 godina: 8,35 USD (7,20 EUR), 17 godina: 6,60 USD (5,69 EUR), 16 godina: 5,76 USD (4,97 EUR) i 15 godina: 5,01 USD (4,32 €).
