Uloga koju su odigrale banke u rastu cijena zlata
Ove godine svjedočili smo cijeni zlata koja je dosegnula historijski maksimum, čime je otvoreno novo poglavlje na tržištu plemenitih metala. Prema procjenama analitičara JP Morgana, Bank of America i konsultantske kuće Metals Focus, unca zlata bi u idućoj godini mogla dostići 5.000 dolara, što nagovještava kontinuirani rast u odnosu na prethodne godine.
Poređenja radi, prije deset godina, 2015. godine, unca zlata trgovala se između 4.172 i 4.230 dolara, dok je trenutni skok od 4.400 dolara najznačajniji još od naftne krize 1979. godine.
Stručnjaci ističu da ovaj trend nije rezultat “kratkoročnih šokova”, već posljedica strukturnih promjena u globalnoj ekonomiji, dinamike valutnih odnosa i transformacije monetarne politike vodećih svjetskih država.
Posebno su doprinijeli rastući interes centralnih banaka, institucionalnih investitora i novih učesnika na tržištu, uključujući izdavaoce stabilnih kriptovaluta i korporativne trezore, koji su dodatno pojačali potražnju.
Spot cijene zlata u oktobru dosegle su rekordnih 4.381 dolara, dok prije marta ove godine nikada nisu prelazile nivo od 3.000 dolara, potvrđujući intenzitet ovog historijskog pomaka.
Šta je uzrokovalo porast cijene zlata
Da je zlato postalo svojevrsna “univerzalna valuta” i sigurno utočište u vremenima globalne nesigurnosti, potvrđuje i činjenica da sve veći broj zemalja pojačano akumulira njegove rezerve. Kako navodi Zlatni standard, koje se bavi trgovinom plemenitih metala, Kina, Turska, Indija, Saudijska Arabija i zemlje jugoistočne Azije, ulažu u zlato kako bi očuvale svoj monetarni suverenitet, smanjile ovisnost o zapadnom finansijskom sistemu i zaštitile se od geopolitičkih pritisaka.
Upravo su ovakva strateška ulaganja, u kombinaciji sa globalnim nepovjerenjem, izazvanim ratom u Ukrajini, sukobima u Iraku i Iranu, te trgovinskim tenzijama između Kine i SAD-a, dovela su do historijskog skoka cijene zlata.
Također, cijenu zlata diktira i opadanje vrijednosti dolara. Američki dolar je tokom 2025. godine oslabio, zbog javnog duga SAD-a koji trenutno iznosi 36 biliona dolara, čime su investitori počeli da gube povjerenje u dugoročni kredibilitet dolara kao rezervne valute.
Michael Widmer, strateg Američke banke, izjavio je za Reuters da kupovinu zlata pokreću očekivanja daljnjeg rasta cijena ili potrebe za diverzifikacijom portfelja, uz dodatni poticaj zbog fiskalnih deficita SAD-a i nastojanja da se smanji deficit tekućeg računa SAD-a, te politike slabijeg dolara.
Stabilnost cijena i njegova potražnja
JP Morgan procjenjuje da bi za stabilnost cijena zlata bilo potrebno oko 350 tona kvartalno, a predviđaju da će kupovina u 2026., u prosjeku iznositi 585 tona po kvartalu. Ovakvu stabilnost omogućavaju centralne banke, koje već petu godinu zaredom diverzificiraju rezerve iz dolarskih sredstava, čime pružaju temelj za stabilnost zlata u narednoj godini, istakli su analitičari.
Kupovina centralnih banaka pomaže održavanju cijena čak i kada investitori smanjuju pozicije ili kada novac rotira na tržištu. U posljednje tri godine centralne banke su kupile više od 3.200 tona zlata. Kontinuirana akumulacija tržištu je bila znak da zlato vrijedi kao sigurna i stabilna imovina, što je motiviralo i investitore – institucionalne i privatne, da dodatno ulažu u zlato, pri čemu se dizala cijena.
Uprkos stabilnosti cijena, potražnja za nakitom pala je za 23% u trećem kvartalu ove godine, a znak je koji pokazuje da su se potrošači okrenuli sa kupovine zlata u njegovo investiranje.
Kako izvještava Reuters, ukupna potražnja za zlatom trebala bi ove godine porasti za 11% na 5.150 tona, prije nego što padne na 4.815 tona u 2026.
Kripto investitori
Zbog politike olakšavanja FED-a, na tržištu su se pojavili novi investitori u zlato, poput Tethera, izdavača največeg stablecoina na svijetu. Tether je u trećem kvartalu kupio oko 26 tona zlata, čak pet puta više od Narodne banke Kine.
Analitičari smatraju da bi dalje širenje investicionih fondova moglo doći iz Azije, jer je Indija omogućila pojedinim penzionim fondovima kupovinu zlatnih i srebrnih ETF-ova, dok je Kina u februaru dopustila osiguravajućim fondovima kupovinu zlata, iako su ti iznosi još uvijek ograničeni zbog snažnog rasta cijena.
Amela Hasanbašić
