EU odustaje od zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem: Ozbiljan korak unazad u borbi protiv klimatskih promjena

Planovi da se u Evropskoj uniji do 2035. zabrani prodaja novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem dovedeni su u pitanje nakon snažnog pritiska automobilskih proizvođača.

Evropska komisija je u utorak predložila da se zabrana, koja je odobrena 2023. godine, primjenjuje na samo 90% vozila, umjesto dosadašnjih 100%. To znači da bi preostalih 10% novih automobila proizvedenih nakon 2035. godine i dalje mogli biti plug-in hibridi ili vozila s klasičnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Ovaj potez, koji je izvršno tijelo EU predstavilo zajedno s drugim mjerama podrške automobilskoj industriji Unije, predstavlja ozbiljan udarac naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Evropa ostaje „na čelu globalne čiste tranzicije“.

„Od 2035. godine nadalje, proizvođači automobila morat će ispuniti cilj smanjenja emisija iz auspuha za 90%, dok će se preostalih 10% emisija morati kompenzirati upotrebom niskougljičnog čelika… ili e-goriva i biogoriva“, navodi se u saopćenju Evropske komisije.

Očekuje se da će prijedlog dobiti podršku evropskih zakonodavaca. Prije same objave, Reuters je izvijestio da je Manfred Weber, predsjednik Evropske narodne stranke (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, rekao kako EU planira ukinuti potpunu zabranu te da on podržava novi plan.

„Evropska komisija će izaći s jasnim prijedlogom za ukidanje zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem. … To je bila ozbiljna greška industrijske politike“, rekao je Weber.

Ova odluka dodatno narušava ekološki kredibilitet Evropske unije. EU je zakonski obavezana da do 2050. godine postane klimatski neutralna. Automobili i kombiji odgovorni su za oko 15% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, zbog čega je postepeno ukidanje zagađujućih vozila predstavljalo ključni stub klimatske politike Unije.

Nove mjere vjerovatno su ustupak evropskoj automobilskoj industriji, koja se suočava s visokim troškovima energije i carinama na izvoz u Sjedinjene Američke Države.

Proizvođači automobila su u početku imali velika očekivanja od prelaska na električna vozila, kada su postavljeni ambiciozni ciljevi. Međutim, suočili su se s oštrom konkurencijom iz Kine i slabijom potražnjom potrošača za električnim vozilima nego što se očekivalo. Uz to, infrastruktura za punjenje nije ravnomjerno razvijena širom kontinenta.

Tim Dexter, menadžer politika u ekološkoj organizaciji T&E, upozorio je u saopćenju da bi ublažavanje zabrane moglo imati „značajne posljedice po klimu“. Dodao je da bi to poslalo „signal da se dugoročne obaveze mogu povući upravo u trenutku kada počinju donositi stvarna smanjenja emisija“.

Ova vijest dolazi nakon što je Ford objavio da odustaje od dijela svojih planova za električna vozila, što će rezultirati umanjenjem dobiti od 19,5 milijardi dolara.

Ford i drugi američki proizvođači automobila snažno su ulagali u električna vozila, očekujući stroge ekološke propise uvedene tokom administracije predsjednika Joea Bidena. Međutim, administracija Donalda Trumpa povukla je te propise o emisijama, zajedno s finansijskom podrškom za električna vozila, te osporava pravo saveznih država da uvode stroža pravila.

Mjerenje količine zagađenja koje automobil emituje nije jednostavno, jer se mora uzeti u obzir čitav životni ciklus vozila, uključujući način njegove proizvodnje.

Automobili na benzin, hibridi i električna vozila emituju približno sličnu količinu zagađenja tokom proizvodnje – sve dok se ne dođe do izrade baterije.

Potpuno električni automobili koriste velike baterije izrađene od materijala koji zahtijevaju intenzivno rudarenje. Zbog toga su, prema jednoj studiji, električna vozila u prosjeku 40% „prljavija“ za proizvodnju od hibridnih i benzinskih automobila.

Međutim, slika se mijenja kada se posmatra čitav životni vijek vozila. Automobili na benzin najčistiji su za proizvodnju, ali su najzagađujući tokom upotrebe zbog visokih emisija iz auspuha. Električna vozila, iako najintenzivnija po emisijama u fazi proizvodnje, tokom svog vijeka emituju najmanje ugljika – oko 40% manje nego automobili na benzin.