Dok se susjedi naoružavaju, OS BiH se ciljano i sistemski slabe

Dok Hrvatska i Srbija ulažu milijarde u modernizaciju i vraćaju obavezni vojni rok, Bosna i Hercegovina bez strategije i ulaganja gubi sposobnost da se odbrani. Analitičar Nedžad Ahatović upozorava, “ovo nije nemar, ovo je plansko slabljenje”.

Bosna i Hercegovina danas se nalazi u najtežoj sigurnosnoj situaciji od završetka rata. Dok region ulazi u novo poglavlje naoružavanja, BiH ostaje bez jasne odbrambene strategije, bez modernizacije i bez političke volje da promijeni stanje.

Susjedi jačaju, BiH posmatra

Hrvatska i Srbija posljednjih godina ulažu rekordne iznose u svoje oružane snage.

Hrvatska je uložila više od milijardu eura u modernizacij, u upotrebu ulaze francuski Rafale borbeni avioni, američki helikopteri Black Hawk i nova oklopna vozila. Krajem oktobra 2025. Hrvatski sabor je i službeno vratio obavezni vojni rok, koji od 2026. predviđa temeljnu obuku za muškarce, a dobrovoljno učešće žena. Time Zagreb stvara rezervoar obučenih građana i povećava vojnu spremnost.

Srbija, s druge strane, bilježi snažan rast vojne industrije i budžeta, nabavljeni su kineski i izraelski PVO sistemi, bespilotne letjelice i oklopna vozila domaće proizvodnje. Uz vojne parade i demonstracije sile, Beograd jasno poručuje da želi zadržati poziciju regionalne vojne sile.

“Oružane snage BiH se planski slabe”

U takvom okruženju, Oružane snage BiH jedva održavaju osnovnu funkcionalnost. Analitičar Nedžad Ahatović je ranije za Forbes BiH kazao da se slabljenje vojske ne dešava slučajno.

“Oružane snage BiH se guraju u institucionalnu nemoć. Onemogućava im se modernizacija, edukacija i obuka, jer nekima smeta sama ideja postojanja zajedničke vojske,” kaže Ahatović.

Prema njegovim riječima, OS BiH nisu samo vojna, već i državna i društvena institucija, simbol koji povezuje tri naroda i potvrđuje suverenitet države.

“Zajedničke Oružane snage su faktor integracije. Zato su stalna meta političkih opstrukcija. Kada slabi vojska, slabi i država,” naglašava on.

Paralelne strukture i tihi udar na državu

Ahatović je pozorio da se, mimo državnih institucija, u entitetima razvijaju strukture koje preuzimaju ulogu oružanih snaga.

U Republici Srpskoj već djeluje žandarmerija s vojnom opremom i helikopterima, dok pojedini kantoni u Federaciji nabavljaju oklopna vozila bez ikakve koordinacije sa državnim nivoom.

“To je direktno kršenje Dejtonskog sporazuma. Entiteti nemaju pravo graditi vojne ili vojnopolicijske kapacitete. Time se država razbija iznutra,” kaže Ahatović.

Oružane snage BiH već godinama funkcionišu sa zastarjelom opremom i manjkom od preko 1.500 vojnika. Skoro 90% budžeta odlazi na plate i administraciju, dok modernizacija praktično ne postoji. Za usporedbu, Hrvatska i Srbija su u posljednjih pet godina udvostručile svoja ulaganja u odbranu.

“U regionu se jasno vidi trend militarizacije. BiH ne mora učestvovati u trci naoružanja, ali mora imati vojsku koja može zaštititi građane i granice. Trenutno to nije slučaj,” upozorava Ahatović.

Dok se susjedi pripremaju za sve scenarije, Bosna i Hercegovina šuti. Bez strategije, bez ulaganja i bez političkog konsenzusa, zemlja polako gubi sposobnost da se brani i to u trenutku kada se regija ponovo naoružava.

“Ako BiH ne zaštiti svoje oružane snage, jednog dana možda više neće imati ni državu koju treba štititi,” zaključuje Nedžad Ahatović.