Rast indirektnih poreza veći za 544 miliona maraka

EKONOMIJA Forbes BiH 3. nov 2025. 15:10 > 3. nov 2025. 15:45
featured image

3. nov 2025. 15:10 > 3. nov 2025. 15:45

Indirektni porezi čine najveći dio javnih prihoda u Bosni i Hercegovini te su ključni izvor finansiranja državnih i entitetskih budžeta. U zadnjem službenom presjeku za 10 mjeseci ove godine, prihodi od indirektnih poreza iznosili SU 10 milijardi i 88 miliona KM i veći su za 544 miliona KM ili 5,7% u odnosu na isti period prošle godine kada su iznosili 9 milijardi i 544 miliona KM.

Indirektni porezi i na mjesečnom nivou bilježe rast. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u oktobru ove godine prikupljena je milijarda i 81 miliona KM, 31 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine, korisnicima raspodjele, državi, entitetima i Distriktu Brčko, raspoređeno je 8 milijardi i 265 miliona KM neto prihoda, što predstavlja rast od 5,71% u odnosu na isti period 2024. godine. Od ukupnih prikupljenih sredstava, određeni dio namijenjen je i vraćanju spoljnih dugova.

Na rast prihoda od indirektnih poreza u BiH i dalje utječe veći priliv od PDV-a, akciza na naftu, duhanskih proizvoda i alkohola, te carinskih dažbina.

Početkom godine, procjene Centralne banke ukazivale su na to da će inflacija u BiH za 2025. godinu iznositi 3,6%. Tako je inflacija dodatno doprinijela rastu prihoda od indirektnih poreza, jer PDV i akcize rastu zajedno sa cijenama proizvoda i usluga.

Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i direktor Ekonomskog instituta Muamer Halilbašić, ranije je za Forbes BiH pojasnio kazao je da su očekivanja bila čak i veća.

Muamer Halilbašić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, Foto: Forbes BiH

“Da budem iskren, ja bih bio prezadovoljan kada bi stopa inflacije bila na ovom nivou na kojem to predviđa Centralna banka BiH. Lično očekujem više stope inflacije, posebno u kontekstu ovih zadnjih dešavanja u vezi sa podizanjem minimalne plate. Ono što trebamo uzeti sa rezervom jesu podaci naše statistike koji su u određenim elementima indeksa potrošačkih cijena suspektni. Ako pogledate podatke, vidite da je na nivou ukupnog indeksa potrošačkih cijena došlo do povećanja od nekih 28% u zadnje četiri godine”, naglasio je.

Amela Hasanbašić, Forbes BiH