Azijski lideri obasuli Trumpa zlatnim poklonima, čini se da se isplatilo

Azijski lideri priredili su pravu lekciju iz gostoprimstva i laskanja tokom posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa, nadajući se da će time osigurati ključne trgovinske sporazume za jačanje svojih ekonomija.

Tokom brze turneje po Maleziji, Japanu i Južnoj Koreji, Tramp je dočekan s velikim počastima i darovima, od zlatnog putera i torbe za golf, preko replike istorijske zlatne krune, do najvišeg civilnog odlikovanja Južne Koreje.

Čini se da je taktika urodila plodom.

Trump je u petak napustio Aziju, ostavljajući za sobom zadovoljne domaćine. Japan, koji je potpisao sporazume o trgovini i mineralima, te Južnu Koreju, koja je dobila američko odobrenje za dugoočekivani projekat izgradnje nuklearne podmornice.

U Maleziji je Trump je turneju započeo plesom na crvenom tepihu, dok su ga okupljeni građani pozdravljali mašući zastavicama. Čak je i potpisivanje mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže proteklo u opuštenom tonu, uz lavinu komplimenata na račun američkog predsjednika.

U Japanu je nova premijerka Sanae Takaichi, bliska učenica i nasljednica pokojnog Šinza Abea, darovala je Trampu Abeov lični puter za golf, zlatnu lopticu i torbu s potpisom japanskog golf heroja Hidekija Macuyame. Dvoje lidera večeralo je američku govedinu i rižu, gest koji je mnogi protumačili kao simboličnu počast Trumpovom ukusu. Takaichi je potom objavila da je nominovala Trumpa za Nobelovu nagradu za mir.

U Južnoj Koreji je prilikom dolaska Trumpa je dočekao vojni orkestar koji je svirao hit „YMCA“. Predsjednik Li Dže Mjung, s posebno izrađenom zlatnom kravatom, darovao mu je repliku drevne zlatne krune. Trump je postao prvi američki predsjednik koji je primio Orden Mugunghwa – najviše civilno priznanje u zemlji.
Za ručkom mu je poslužena i „zlatna poslastica“ – kolačići i mandarine ukrašeni zlatnim listićima.

Napetosti se smiruju, ali ekonomski izazovi ostaju

Trumpova „carinska ofanziva“ ove godine uzdrmala je odnose Washingtona s brojnim državama, uključujući dugogodišnje saveznike poput Japana i Južne Koreje. Dodatni pritisak predstavljaju ogromne investicione obaveze – 550 milijardi dolara iz Tokija i 350 milijardi iz Seula dogovorene kako bi se osiguralo smanjenje američkih carina.

Lideri su pokušali Trumpa pridobiti pažljivo osmišljenim gestovima, ličnim pristupom i zlatnim poklonima.

Šta sa Kinom

Govoreći po završetku svoje trodnevne azijske turneje, Trump je izjavio da će ukupne carine na kinesku robu biti smanjene sa 57% na 47%, zahvaljujući napretku postignutom tokom razgovora sa Sji Đinpingom o uvozu soje, rijetkim metalima i pitanju fentanila. Takođe je rekao da planira posjetiti Peking u aprilu.

Kina će izvršiti „odgovarajuće prilagodbe“ svojih protumjera u trgovinskom ratu, uključujući jednogodišnju obustavu novih ograničenja na izvoz rijetkih metala, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine. Ovi potezi predstavljaju privremeno olakšanje u eskalirajućem carinskom ratu između dvije najveće svjetske ekonomije.

Kina je poručila da se nada da će Sjedinjene Američke Države „iskreno poštovati“ svoje obaveze prema Sveobuhvatnom sporazumu o zabrani nuklearnih testova, nakon što je Trump najavio „odmah“ obnavljanje američkih nuklearnih proba.

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Kina očekuje od SAD-a da „održi obećanje o suspenziji testiranja, te da konkretnim potezima doprinese međunarodnom razoružanju, sprečavanju širenja nuklearnog oružja i očuvanju globalne stabilnosti.“

Portparol Ministarstva odbrane, pukovnik Džang Sjaogang, dodao je, „Svjesni smo izvještaja i želimo naglasiti da je kineska nuklearna politika dosljedna i jasna.“

Trump je rekao da je Pentagonu naredio početak testiranja nakon 30-godišnjeg moratorija, tvrdeći da bi Kina i Rusija – druge velike nuklearne sile – mogle dostići američku vojnu tehnologiju u roku od pet godina.

Posljednje kinesko nuklearno testiranje izvedeno je 1996. godine, rusko 1990., a američko 1992. godine.
Kineska zvanična doktrina i dalje glasi: nuklearno oružje se neće koristiti osim u slučaju prvog napada, a nuklearne snage zadržavaju se na „minimalnom nivou potrebnom za nacionalnu sigurnost.“