Američke sankcije NIS-u potresaju region: Hoće li dio BiH ostati bez goriva?
Sankcije koje je uvela američka administracija Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvaraju pitanje energetske stabilnosti Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine, gdje ova kompanija posjeduje desetine benzinskih pumpi i investicije u istraživanju nafte i gasa.
Uvođenjem sankcija američkog Ministarstva finansija (OFAC) kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS), regija je ušla u novu fazu energetskih tenzija. NIS, koji je većinski u vlasništvu ruskog energetskog giganta Gazprom Nefta, našao se pod direktnim udarom zbog nastavka poslovanja i veza s ruskim kapitalom, što Washington tumači kao kršenje režima sankcija protiv Ruske Federacije.
Iako su prve odluke o sankcijama donesene još početkom 2025. godine, njihova stvarna primjena i prestanak važenja privremenih dozvola (licenci) počela je tek tokom jeseni, kada je OFAC prestao produžavati tzv. „generalne licence“ koje su omogućavale ograničeno poslovanje NIS-a s evropskim partnerima. Od tada su blokirane određene transakcije, otežano je plaćanje i uvoz sirove nafte, a nafta iz Rusije više ne može biti transportovana kroz iste kanale kao ranije.
Uticaj na Bosnu i Hercegovinu
Iako NIS nema rafineriju u BiH, posljedice sankcija osjećaju se i unutar granica naše zemlje. Kompanija preko svojih podružnica i brendova u BiH upravlja s više od 40 benzinskih stanica, dok kroz zajedničke projekte, prije svega kompanije Jadran Naftagas, ima aktivnosti u istraživanju nafte i gasa na teritoriji Republike Srpske.
To znači da svako ograničenje u nabavci, plaćanju ili logistici direktno utiče na snabdijevanje gorivom u BiH, naročito u entitetu Republika Srpska, gdje je NIS-ova maloprodajna mreža najprisutnija. Analitičari upozoravaju da bi privremeni prekidi u isporukama ili problemi u bankarskim kanalima mogli izazvati nestašice ili rast cijena, ako ne bude brze reakcije drugih dobavljača.
Stručnjaci za međunarodne sankcije navode da najveći rizik za BiH nije samo manjak goriva, nego sekundarni efekti sankcija, odnosno mogućnost da američke finansijske institucije uvedu ograničenja i prema kompanijama koje posluju s NIS-om. To bi moglo pogoditi banke i distributere u BiH koji sarađuju s NIS-om, što bi izazvalo dodatni pritisak na lokalno tržište.
U isto vrijeme, političke reakcije su podijeljene. Dok iz Sarajeva stižu pozivi na praćenje odluka američke administracije i očuvanje stabilnosti snabdijevanja, iz Banje Luke se čuju tonovi zabrinutosti i poruke da BiH ne smije „biti kolateralna šteta“ globalnih sankcija. Beograd, s druge strane, insistira na „zaštiti nacionalnih interesa“ i pokušava pronaći rješenja kroz nove dobavne kanale.
Međutim, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da su skladišta goriva popunjena i da postojeće rezerve naftnih derivata mogu da obezbijede stabilno snabdijevanje Srbije do kraja godine. „Neće biti nestašica sirove nafte, njenih derivata niti energetske krize“, poručio je Vučić prošle nedjelje.
Šta slijedi?
Prema izvještajima agencija Reuters, Financial Times i regionalnih portala, NIS pokušava prestrukturirati dio poslovanja kako bi zadržao prisutnost na tržištima van Srbije, uključujući BiH. Međutim, bez novog režima izuzeća od sankcija, kompanija će teško održati isti obim operacija.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi energetska stabilnost BiH mogla zavisiti od brzine kojom se drugi distributeri prilagode situaciji i povećaju svoje isporuke. Ovo je test za cijeli region, ne samo za NIS, već i za sposobnost država da diverzifikuju snabdijevanje i smanje ovisnost o jednoj kompaniji.
Sankcije protiv NIS-a nisu samo tehničko pitanje ,one su signal duboke promjene energetskog pejzaža Balkana. Bosna i Hercegovina, kao zemlja čije tržište goriva u velikoj mjeri ovisi o regionalnim tokovima, mora brzo reagovati i uspostaviti alternativne kanale snabdijevanja. U suprotnom, mogla bi se naći u situaciji da plaća cijenu tuđe energetske politike.
