Inflacija u eurozoni porasla na 2,2% u septembru – to je najviši nivo u posljednjih pet mjeseci
Inflacija u eurozoni porasla je na 2,2% u septembru ove godine, u odnosu na august, kada je iznosila 2,0%. i to je najviši nivo u posljednjih pet mjeseci. Prema podacima Eurostata, potaknuta je rastom cijena usluga i manjim padom cijena energije. Temeljna inflacija ostala je na 2,3%, što pokazuje da osnovni inflacijski pritisci i dalje postoje. Ovi podaci podržavaju stav ECB-a da za sada zadrži kamatne stope na istom nivou.
Oprezan stav ECB-a
Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 3,0%, što znači da su skuplje u poređenju sa prošlom godinom, ali je njihov rast sporiji nego u augustu, kada su cijene bile više za 3,2%. Cijene industrijskih proizvoda bez energije ostale su stabilne, dok su cijene energije nastavile padati, ali sporijim tempom, jer su smanjene za 0,4%, u poređenju s padom od 2,0% u augustu, prenosi Euro News.
Analitičari smatraju da zbog rasta inflacije, Evropska centralna banka uskoro neće dalje smanjivati kamatne stope. Francesco Pesole, valutni strateg u ING-u, rekao je da današnja brojka opravdava „oprezan stav ECB-a i odbijanje tržišta da u cijene uključe nova smanjenja stopa“.
Euro je ostao stabilan, ojačavši za 0,1% u odnosu na dolar, na vrijednost od $1,175, prenosi Financial Times.
Estonija je imala najvišu godišnju inflaciju u eurozoni sa 5,2%, a prate je Hrvatska i Slovačka sa po 4,6%. Suprotno, Kipar nije zabilježio nikakvu godišnju promjenu cijena, dok je Francuska imala blagi rast od 1,1%. Kada se gledaju mjesečne promjene, Italija i Portugal su prednjačili, s rastom cijena od 1,3% i 1,0% u odnosu na prethodni mjesec, što ukazuje na lokalna ubrzanja inflacije u tim zemljama.
Inflacija će možda pasti prenisko
Umjesto da strahuju od novog talasa nekontrolisane inflacije, neki donosioci odluka u ECB-u zapravo su zabrinuti da bi inflacija mogla pasti prenisko.
Banka predviđa da će inflacija iduće godine pasti na 1,7% i ostati ispod cilja šest uzastopnih kvartala, što je dovoljno dugo da trgovci i poslodavci počnu mijenjati cijene i plate sporije nego inače.
Ako bi se to dogodilo, neki zvaničnici upozoravaju da bi nizak rast cijena mogao da se “ukorijeni”, slično kao u periodu prije pandemije, kada ECB nije uspijevala podići inflaciju na ciljani nivo, uprkos negativnim kamatama i štampanju hiljada milijardi eura radi podsticanja rasta.
Njihove zabrinutosti dodatno potvrđuju slabi ekonomski podaci, iz industrije, investicija i potrošnje domaćinstava, koji ukazuju na daljnje usporavanje ekonomije, dodatno pogođene i američkim carinama, prenosi Reuters.
Amela Hasanbašić
