Trump pod pritiskom: Šta presuda o carinama znači za američku ekonomiju i svijet?

Savezni apelacioni sud presudio je da je većina tarifa koje je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump uveo – prekoračenje njegovih ovlasti korištenja vanrednih predsjedničkih moći.

Riječ je o tzv. „recipročnim tarifama“, nametnutim gotovo svim državama s kojima SAD trguje. Sud je u petak zaključio da su iste uvedene nezakonito, potvrđujući raniju odluku Međunarodnog trgovinskog suda iz maja, koji je odbacio Trumpov argument da su carine dopuštene na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlastima (IEEPA).

Pogođene mjere obuhvataju odluku iz aprila o jedinstvenoj stopi od 10% na sve uvozne proizvode, kojom je Trump želio, kako je rekao, „uravnotežiti nepravedne“ trgovinske odnose SAD-a s ostatkom svijeta.

Iako carine ostaju na snazi do sredine oktobra, otvara se prostor za novu pravnu bitku pred Vrhovnim sudom SAD-a.

Šta je rekao apelacioni sud?

U odluci od 7 prema 4, sud je stao na stanovište da Trump nije imao ovlaštenje da uvede globalne tarife, jer IEEPA ne daje predsjedniku „moć uvođenja tarifa, poreza ili sličnih nameta“.

Sud je presudio da su tarife „protivne zakonu“ i time nevažeće. Trump je odmah reagovao na Truth Social mreži, nazvavši presudu „katastrofom“ i „politički pristranom“.

„Ako ova odluka ostane na snazi, doslovno će uništiti Sjedinjene Američke Države“, poručio je predsjednik.

Šta je IEEPA?

Zakon iz 1977. daje predsjedniku ovlasti da odgovori na vanredne prijetnje koje dolaze iz inostranstva, ali sud je jasno naveo da zakon ne spominje tarife i ne daje predsjedniku pravo da uvodi poreze – što je isključivo ovlaštenje Kongresa.

Dok su Barack Obama i Joe Biden isti zakon koristili za uvođenje sankcija Rusiji, Trump je pokušao dokazati da trgovinski disbalans predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali sud to nije prihvatio.

Zašto je ovo važno?

Odluka je veliki udarac za Trumpovu ključnu politiku i mogla bi imati direktne posljedice na američku ekonomiju i globalna tržišta. Tarife, koje su zapravo porezi na uvoznu robu, direktno pogađaju profite kompanija i mijenjaju tokove međunarodne trgovine.

Ako Vrhovni sud potvrdi presudu, moglo bi doći do pitanja vraćanja milijardi dolara prikupljenih od carina, ali i do ozbiljnih posljedica po međunarodne trgovinske sporazume koje je SAD zaključio sa zemljama poput Japana, Južne Koreje ili Velike Britanije.

Šta slijedi?

Trump je već signalizirao da će se obratiti Vrhovnom sudu, poručivši:
„Uz pomoć Vrhovnog suda SAD-a, koristit ćemo tarife za dobrobit naše nacije i ponovo učiniti Ameriku bogatom, snažnom i moćnom.“

S obzirom da Vrhovni sud ima konzervativnu većinu, mnogi analitičari procjenjuju da bi presuda mogla biti preinačena, iako je sud u prošlosti znao ograničiti predsjedničke ovlasti kada one nisu jasno odobrene od strane Kongresa.

Hoće li tarife ostati?

Presuda pogađa Trumpove globalne „recipročne tarife“, koje će ostati na snazi do 14. oktobra, nakon čega više neće biti zakonski obavezujuće – osim ako Vrhovni sud odluči drugačije. Tarife na čelik, aluminij i bakar, uvedene na osnovu drugih predsjedničkih ovlasti, ostaju na snazi i nisu pogođene presudom.